24. lipnja 2024.

Zadar.TV

Zadar TV-Pouzdana Destinacija za Vrhunske Sadržaje u Zadru

U Hrvatskoj čak 23 % ljudi mlađih od 65 godina umire od srčanih bolesti

4 min read
mjerenje_ritma_srca_pacijenta (1)

Važno je znati: Srce koje kuca sporije, kuca duže

Zagreb, 29. svibnja 2024. – Obilježavanje Svjetskog tjedna srčanog ritma, prvog tjedna u lipnju, naglašava važnost brige za zdravlje srca i redovito praćenje njegova stanja. Srčanožilne bolesti predstavljaju jedan od vodećih zdravstvenih izazova u cijelom svijetu, s više od 20,5 milijuna smrtnih slučajeva godišnje. Stručnjaci upozoravaju da bi, ako se ne poduzmu odgovarajuće mjere, taj broj mogao porasti na 23 milijuna do 2030. godine.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u Europi srčanožilne bolesti su uzrok smrti za čak 4 milijuna ljudi godišnje, dok oko 60 milijuna stanovnika Europe živi s nekom od srčanožilnih bolesti. U usporedbi sa zemljama EU, Hrvatska sa standardiziranom stopom smrtnosti od 572,8/100.000 spada među zemlje koje imaju veće stope smrtnosti od prosjeka EU zemalja. Unatoč naporima koji su uloženi tijekom posljednjih nekoliko desetljeća kako bi se podigla razina svijesti o rizicima srčanožilnih bolesti, brojke i dalje pokazuju zabrinjavajuće trendove u Hrvatskoj – čak 23 % ljudi mlađih od 65 godina umire od srčanožilnih bolesti, što ukazuje na nužnost daljnjeg unapređenja prevencije i liječenja navedenih bolesti.

Zdravlje srca: Kako ga održavati?

Srce je mišićni organ koji pravilnim, vremenski ujednačenim kontrakcijama potiskuje krv obogaćenu kisikom kroz krvne žile do krajnjih dijelova našeg organizma. “Broj otkucaja srca značajno se mijenja uslijed niza fizioloških i patoloških čimbenika. Prevaga parasimpatičkog autonomnog živčanog sustava tijekom mirovanja uvjetuje sporiji rad srca, dok ga pojačani utjecaj simpatičkog sustava tijekom psihičkog stresa ili tjelesnih aktivnosti ubrzava. Frekvencija srca povezana je s tjelesnom sposobnošću (kondicijom), razdobljem dana (budnost, san), tjelesnom aktivnosti, nekim stanjima i bolestima srčanožilnog i drugih organskih sustava (debljina, pušenje, vrućica, anemija, hipertireoza, hipotireoza). No, ona korelira i s dobi i spolom osobe,” tvrdi specijalist interne medicine i subspecijalist kardiolog prof. dr. sc. Damir Fabijanić te ističe kako je “u zdrave osobe u mirovanju ritam srca pravilan, a frekvencija u prosjeku 60 – 100 otkucaja u minuti.”

Tahikardija i bradikardija

Tahikardija, koja označava povećanje broja otkucaja iznad 100/min, se često javlja u zdravih osoba tijekom jačih tjelesnih aktivnosti, ali i u bolesnika s anemijom, vrućicom ili povećanim radom štitne žlijezde, odnosno hipertireozom. S druge strane, bradikardija ili smanjenje frekvencije srca ispod 60/min se može javiti u mirovanju, napose snu, ali i kao posljedica bolesti srčanožilnog ili drugih organskih sustava, poput smanjenog rada štitne žlijezde, tj. hipotireoze. “Trajno nepravilan srčani ritam koji se prikazuje značajnim odstupanjima u broju otkucaja tijekom jednominutnog praćenja bila ili tijekom mjerenja arterijskog tlaka primjenom automatskih mjerača (tlakomjera) sugerira atrijsku fibrilaciju. Tijekom atrijske fibrilacije u srcu može nastati ugrušak koji kontrakcijom može biti izbačen u arterijski krvotok – u 90 % slučajeva u arterije mozga s posljedičnim moždanim infarktom,” nadodao je prof. Fabijanić.

Simptomi srčanožilnih bolesti

Kod osoba starijih od 50 godina koje su izložene faktorima rizika za srčanožilne bolesti poput pušenja, dijabetesa, visokih razina masnoća u krvi i povećanog opsega struka u srčanim arterijama mogu nastati aterosklerotska suženja zbog kojih prilikom povećanja frekvencije srca može nastati prsna bol, poznata kao angina pektoris. Smetnje se najčešće javljaju tijekom jačih tjelesnih aktivnosti kada se frekvencija srca poveća na više od 80 % od maksimalne predviđene za dob. Manifestiraju se snažnom boli ili žarenjem iza i oko prsne kosti, ponekad s osjećajem širenja u vrat, čeljust, ramena i ruke; simptomi obično prestaju nakon prestanka aktivnosti. Nasuprot tome, izrazito smanjenje broja otkucaja srca u mirovanju ili nemogućnost povećanja frekvencije tijekom tjelesnih aktivnosti mogu pratiti opća slabost, nedostatak daha, nestabilnost pri hodu ili vrtoglavica, a nastaju zbog bolesti provodnog sustava srca ili prekomjerne uporabe lijekova koji smanjuju frekvenciju, objasnio je prof. Fabijanić te naglasio da opisani slučajevi zahtijevaju žurno javljanje liječniku.

Kako pratiti frekvenciju i ritam srca?

Srčani ritam i frekvencija mogu se pratiti različitim, u svakodnevnom životu dostupnim uređajima, poput pametnih satova ili narukvica, no prof. Fabijanić ističe kako je točniji način mjerenja pipanje bila laganim pritiskom jagodica drugog i trećeg prsta ruke na palčanoj i vratnoj arteriji tijekom 60 sekundi. “Nasuprot pravilnom bilu koje odražava fiziološki sinusni ritam, može se zabilježiti nepravilnost srčanog ritma (aritmija). Povremeni preskoci i zastoji u radu srca (ekstrasistole) česti su u mladih, zdravih osoba tijekom mirovanja, nerijetko prilikom odlaska na počinak, u razdobljima psihičkog opterećenja kada najčešće predstavljaju po zdravlje neznačajnu prolaznu nelagodu. Međutim, iste promjene u osoba s faktorima rizika za srčanožilne bolesti ili postojećim srčanožilnim bolestima mogu ukazivati na složenije, pa i po život opasne poremećaje srčanog ritma. Stalna nepravilnost srčanog ritma, koja se očituje značajnim varijacijama u broju otkucaja srca tijekom jednominutnog praćenja ili mjerenja arterijskog tlaka, može biti znak atrijske fibrilacije, koja zbog mogućeg nastajanja ugruška u srcu može rezultirati po život opasnim moždanim infarktom. U takvim situacijama od iznimne je važnosti savjetovati se s liječnikom,” naglasio je prof. Fabijanić.

“Srce koje kuca sporije, kuca duže!”

Zdrave navike poput smanjenja stresa, uravnotežene prehrane, prestanka pušenja, redovite tjelovježbe te primjena beta-blokatora – smanjuju frekvenciju srca, što u konačnici rezultira smanjenjem ukupne i srčanožilne smrtnosti. “Prema znanstvenim istraživanjima, ljudsko je srce programirano da tijekom životnog vijeka odradi oko 2,5 do 3 milijarde otkucaja. Stoga je za produljenje života bitno usporiti potrošnju otkucaja, jer srce koje kuca sporije, kuca duže,” zaključio je prof. Damir Fabijanić.