Edukacija „Umjetna inteligencija u javnoj upravi: godinu dana poslije“ ispunila je u četvrtak, 12. studenoga, konferencijsku dvoranu Coworkinga Pula i okupila predstavnike gradova, općina, komunalnih društava, javnih ustanova, turističkih zajednica i tvrtki iz cijele Istre.
Prošle godine na istom se mjestu govorilo o tome što umjetna inteligencija može. Ove godine tema je bila što se stvarno događa kad uđe u organizaciju — sada kad je EU AI Act u punoj primjeni od 2. kolovoza 2026., a prve istarske organizacije AI asistente više ne testiraju, nego ih koriste.
Ljudi prije tehnologije
Uvodno predavanje „Utjecaj umjetne inteligencije na organizacijsko ponašanje“ održao je Aco Momčilović, psiholog i stručnjak za ljudske potencijale, osnivač tvrtke FutureHR, bivši CHRO tvrtke Rimac Automobili i predsjednik udruge MBA Croatia.
„Javna uprava u primjeni umjetne inteligencije tradicionalno kasni za privatnim sektorom i zato mi je danas u Puli bilo drago vidjeti koliko dobrih primjera već postoji kod nas. Ovdje nisu bili ljudi koji se pitaju treba li im AI, nego ljudi koji su ga uveli u svakodnevni rad i koji o tome govore konkretno.
U svom izlaganju govorio sam o onome što se pritom događa ljudima: učinak raste, ali su na kraju tjedna umorniji, jer su nestali upravo oni lakši zadaci koji su bili i svojevrsni predah. To nije argument protiv tehnologije nego podsjetnik da uvođenje AI-ja nije IT projekt nego pitanje organizacije rada. Nadam se da će ovi primjeri potaknuti i druge i da ćemo dogodine na istom mjestu vidjeti još veći pomak“, rekao je Momčilović.
Iskustva istarskih organizacija s AI asistentima
U razgovoru koji je vodila Jelena Vitasović iskustva su podijelili čelnici dvaju komunalnih društava koja AI asistente već koriste i općine koja upravo kreće.
Marko Ravnić, načelnik Općine Ližnjan, rekao je da se općina na taj korak odlučila prije svega zbog mještana: brže će i jednostavnije dolaziti do informacija i predavati dokumente, a zaposlenicima će se posao ubrzati i olakšati.
Primjena umjetne inteligencije u komunalnim društvima
Robi Fuart, direktor Pula Herculanea d.o.o., govorio je o izazovima uvođenja. Otpora među djelatnicima, kaže, nema — naprotiv, razumiju koliko im umjetna inteligencija olakšava posao, a korisnicima donosi točnije i pravovremene informacije.
Darko Bijelić, direktor Monte Giro d.o.o., podsjetio je da se smrtni slučajevi događaju u bilo koje doba, dok djelatnici imaju radno vrijeme, pa AI asistent obiteljima daje informacije i upute i izvan njega. Kao i Fuart, najavio je nove integracije, među kojima je glasovni asistent, kako bi i starije osobe mogle s asistentom razgovarati telefonom.
Što omogućuje AI asistent povezan sa sustavom
Dean Benazić, osnivač GT-neta i autor platforme KomunalAI, pokazao je potom na primjerima što znači AI asistent povezan sa sustavom organizacije: od provjere stanja računa i prijave kvara do preporuka gostima turističke zajednice.
Panel o promjenama i odgovornosti
Završni panel moderirao je Aco Momčilović, a posebnu težinu dala su mu dva gosta.
Marko Gulan, CEO tvrtke Astera Advisory, stručnjak je za kibernetičku sigurnost s više od 15 godina iskustva u ICT sektoru. Bavi se zaštitom kritične infrastrukture i sigurnosnim strategijama prema standardima NIS i ISO.
Sigurna i odgovorna primjena AI-ja
„AI u upravi ne počinje alatom, nego popisom procesa: koje želimo automatizirati i gdje svaki od njih počinje, a gdje završava. Za svaki proces ljudi moraju imati jasnu uputu što kroz AI smije, a što nikako ne smije proći.
I za svaki proces unaprijed mora biti određen događaj koji ga zaustavlja i vraća čovjeku, jer se tako izbjegavaju nesukladnost i regulatorne kazne, a odgovornost ostaje tamo gdje i pripada: u vašoj zgradi“, poručio je Gulan.
Vodstvo i odnos zaposlenika prema umjetnoj inteligenciji
Dolores Koverlica, osnivačica tvrtke Kohlea i suvlasnica tvrtke Infosit, više od 20 godina radila je u IT industriji. Kroz Kohleu radi kao coach i mentorica voditeljima i timovima, a registrirana je i medijatorica.
„Otpor prema AI-u dolazi iz dva smjera: jedni su se poistovjetili sa svojim poslom, a drugi se boje nepoznatog i pogreške. Presudno je vodstvo. Ako su voditelji otvoreni i znatiželjni, to se prelije na cijelu organizaciju“, istaknula je Koverlica.
Uloga obrazovanja i sigurnost podataka
Na panelu su sudjelovali i doc. dr. sc. Ivan Lorencin, prodekan za poslovnu suradnju i znanost Fakulteta informatike u Puli, i Dean Benazić.
„Na Fakultetu informatike u Puli pretvaramo studente u solution arhitekte koji koriste umjetnu inteligenciju za učinkovito i inovativno rješavanje problema“, rekao je Lorencin.
Lokalni model i zaštita osobnih podataka
Benazić je govorio o sigurnosti podataka iz perspektive onoga tko takve sustave razvija: KomunalAI koristi vlastiti, lokalno pokrenut model umjetne inteligencije i mehanizme kontrole koji sprječavaju da osobni podaci odlaze vanjskim AI modelima.
Osobni podaci u razgovoru automatski se prikrivaju, a sva komunikacija između korisnika i asistenta je zaštićena. Najavio je i integracije s državnim registrima na kojima se radi za pojedine korisnike: asistent će pomagati u pripremi rješenja i u provjeri ispunjava li građanin uvjete natječaja i subvencija.
Uvođenje umjetne inteligencije radi boljih usluga
„Čuli smo iskustva istarskih općina i komunalnih društava, i ona dobra i ona zahtjevna. Tako podižemo razinu znanja o tome kako umjetnu inteligenciju koristiti za posao, s ciljem većeg zadovoljstva korisnika i građana te bržih i dostupnijih usluga“, poručio je Dean Benazić, osnivač GT-neta i autor platforme KomunalAI, koja je organizirala edukaciju.
O organizatoru
GT-net (Info Network d.o.o.) prvi je lokalni telekom operater u Istri. Platforma KomunalAI razvija AI asistente za gradove, općine, komunalna društva i turističke zajednice, s podacima koji ne napuštaju Hrvatsku.
