Sjećanja i Identitet: Povijesni Narativi Sjevernog Jadrana i Istočne Europe
1 min read
Nacionalne zajednice sjevernog Jadrana, koje su tijekom turbulentnog 20. stoljeća proživjele burnu povijest, danas se sve više udaljavaju od zajedničkog sagledavanja svoje prošlosti. Ovaj fenomen nije izoliran, s obzirom na to da slični trendovi prevladavaju i u istočnoj Europi. Povjesničari smatraju da je ovo ključna tvrdnja knjige “Strah od pamćenja” hrvatske književne teoretičarke Natke Badurine, objavljene u nakladi zagrebačkog Disputa.
Knjiga, koja je sedma publikacija u okviru projekta “Naracije straha” pod vodstvom Renate Jambrešić-Kirin s Instituta za etnologiju i folkloristiku, istražuje promjene u europskim sjećanjima na prošlost. Od pada Berlinskog zida, fokus se pomaknuo s zajedničkog antifašizma na povijest političkog nasilja, gdje su počinitelji često nekritički izjednačeni kroz koncept “dva totalitarizma”.
Badurina, rođena u Rijeci i profesorica na Sveučilištu u Udinama, bavi se odnosom književnosti, povijesti i ideologije, te proučava kako se talijanski identitet lomi na pitanju suočavanja s ratnim sudjelovanjem na strani Sila osovine. U Italiji, politika i stranke na vlasti inzistiraju na viktimološkom identitetu, koji se temelji na partizanskim zločinima, izbjegavajući suočavanje s fašističkom prošlošću.
Ova politika sjećanja, koja je postala temelj novog nacionalnog imaginarija, posebno se fokusira na interpretaciju povijesti istočne granice Italije. Talijanska premijerka Giorgia Meloni, u svom prvom govoru 2023., ponovila je kliše da se o fojbama nije smjelo govoriti, iako je to daleko od istine, tvrdi Badurina.
