U Samostanu sv. Frane u Zadru ponovno je pronađen vrijedan fragment Biblije tiskane 1462. godine u Gutenbergovoj tiskari, koji se smatra najstarijim sačuvanim fragmentom tiskane Biblije u Hrvatskoj, a ujedno i najstarijom očuvanom inkunabulom u nacionalnom kontekstu. Nakon što mu je nekoliko desetljeća bio izgubljen trag, dva dragocjena lista ovoga izdanja početkom su godine ponovno otkrivena. Danas su izloženi u samostanskoj riznici. Riječ je o iznimnom kulturnom blagu koje dodatno potvrđuje važnost Zadra u povijesti europske pismenosti i tiskarstva.
Vrijedni listovi desetljećima bili izvan evidencije
Samostan sv. Frane posjeduje zbirku od približno stotinu inkunabula, odnosno knjiga tiskanih od početaka tiskarstva do 1500. godine. Među njima se nalazila i Biblija iz 1462. godine, čija je vrijednost bila prepoznata još ranije. Njezin je značaj zapazio austrijski stručnjak i bibliofil Goldschmidt, no tijekom desetljeća koja su uslijedila izgubio se trag o mjestu na kojem su se fragmenti čuvali.
Ponovno otkriće dogodilo se početkom ove godine, kada su listovi pronađeni među različitim ulomcima starih rukopisa i knjiga. Prema riječima gvardijana samostana fra Stipe Nosića, njihov povratak u fokus javnosti podsjetnik je na to koliko se vrijednih povijesnih predmeta još uvijek može nalaziti u starim samostanskim zbirkama.
Pergamena koja je preživjela stoljeća
Vrijedni pronađeni listovi otisnuti su na pergameni, materijalu izrađenom od životinjske kože koji se zbog svoje trajnosti stoljećima koristio za izradu rukopisa i knjiga. U ovome je konkretnom slučaju riječ o ovčjoj. Iako je bila iznimno cijenjena, pergamena se zbog svoje čvrstoće i dugovječnosti često ponovno upotrebljavala, pa su se dijelovi starijih knjiga znali ugrađivati u korice ili uveze drugih izdanja.
Takva praksa objašnjava i sudbinu brojnih povijesnih tekstova koji su s vremenom izgubili svoj izvorni oblik. Izrada pergamene bila je skupa i zahtjevna, a za dobivanje materijala potrebnog za pojedine listove bila je potrebna znatna količina sirovine.
Europsko priznanje važnosti samostanske zbirke
Otkriće dolazi u godini u kojoj je samostanu sv. Frane službeno dodijeljena Oznaka europske baštine, priznanje koje dodatno ističe njegovu kulturnu i povijesnu vrijednost. Zbirka samostana obuhvaća predmete među kojima se nalaze i brojni vrijedni primjerci iz 12. i 13. stoljeća.
Za hrvatsku znanost i kulturu ponovno pronađeni listovi imaju posebno značenje. Marijana Tomić sa Sveučilišta u Zadru istaknula je važnost ovog otkrića za razumijevanje uloge Zadra i franjevaca u očuvanju europske tiskane tradicije. Otkriće ujedno svjedoči o dugotrajnoj povezanosti franjevačke zajednice s obrazovanjem, znanstvenim radom i zaštitom kulturnih dobara.
Zadar kao bitna točka na karti europske srednjovjekovne pismenosti
Povijest Zadra obilježena je brojnim političkim promjenama, sukobima i razaranjima, ali je grad istodobno sačuvao iznimno bogatu kulturnu baštinu. Posljednjih godina često se ističe njegova renesansna arhitektura i očuvani obrambeni sustav, uključujući zadarske bedeme koji su pod zaštitom UNESCO-a. Ipak, jednako je važno prepoznati i njegovu ulogu u razvoju pismenosti i čuvanju knjiga tijekom srednjeg vijeka.
Dina Bušić, pročelnica za kulturu Grada Zadra, upozorila je na potrebu da se taj dio gradske povijesti snažnije predstavi javnosti. Uvrštavanje ovakvih otkrića u obrazovne sadržaje i turističke publikacije moglo bi pridonijeti boljem razumijevanju Zadra kao mjesta na kojem se stoljećima čuvalo i stvaralo kulturno nasljeđe.
Kulturno blago koje zaslužuje veću pozornost
Ponovno otkriveni fragmenti Biblije iz 1462. godine nadilaze okvire znanstvenog i povijesnog interesa te otvaraju pitanje sustavnog istraživanja, dokumentiranja i prezentacije kulturne baštine pohranjene u samostanskim zbirkama, arhivima i drugim povijesnim ustanovama. Ovakvi artefakti predstavljaju neprocjenjive izvore za proučavanje prošlosti, ali i važnu poveznicu između nacionalne kulturne baštine i širega europskog povijesnog i civilizacijskog konteksta.
Vrijednost ovog otkrića prepoznaje se i u njegovu potencijalu za približavanje hrvatske kulturne povijesti široj javnosti. Izlaganjem fragmenata u riznici Samostana sv. Frane omogućeno je njihovo neposredno upoznavanje, čime se dodatno afirmira uloga Zadra u očuvanju najranije europske tiskane tradicije. Riječ je o iznimno vrijednom materijalnom svjedočanstvu ranih etapa tiskarstva, povijesnog kontinuiteta Zadra kao važnog kulturnog središta te višestoljetne predanosti zajednice očuvanju pisane i kulturne baštine.
Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za medije.
