Europska komisija usvojila je godišnji paket o proširenju EU-a, ocijenila napredak partnera tijekom protekle godine i predstavila okvirne planove s ciljevima za iduću godinu za četiri najnaprednije zemlje u pristupnim pregovorima: Crnu Goru, Albaniju, Moldovu i Ukrajinu.
Komisija je istodobno utvrdila reformske prioritete i predstavila zajednički okvir za postupnu integraciju partnera u strateškim sektorima, među kojima su energetika, promet, digitalni sektor i obrana.
Prema ocjeni Komisije, trajni reformski napori četiriju najnaprednijih zemalja donijeli su konkretan napredak prema članstvu. Otvaranje pregovaračkih klastera i privremeno zatvaranje poglavlja odvijalo se dosad nezabilježenom brzinom. Komisija je ove godine predstavila i financijski paket za pristupanje Crne Gore, a rad na njezinu pristupnom ugovoru već je znatno odmaknuo.
Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen najavila je okvirne planove u govoru o stanju Unije 2026. godine.
„Znatni napredak koji su neke kandidatkinje ostvarile tijekom protekle godine omogućuje nam da obećanje proširenja pretvorimo u stvarnost. Sada predlažemo niz okvirnih planova za zemlje koje su najviše odmaknule u pregovorima – Crnu Goru, Albaniju, Ukrajinu i Moldovu. Oni predstavljaju jasan put za iduću godinu i čvrsto uporište za predstojeće pregovore. Korak po korak gradimo potpuniju i snažniju Uniju”, rekla je von der Leyen.
Komisija navodi da brzinu pristupanja svakog partnera izravno određuju tempo reformi, osobito u područjima demokracije, vladavine prava i temeljnih prava, politički izbori u sigurnosti i obrani te napredak u gospodarskom približavanju EU-u.
Reforme, ulaganja i postupna integracija već jačaju sposobnost Unije da štiti svoje interese, smanji ranjivosti i stvori nove mogućnosti, smatra Komisija. Zajednički okvir trebao bi postupnu integraciju učiniti strukturiranijom i usklađenijom te povećati koristi prije pristupanja.
Kako partneri napreduju u reformama, EU mora biti spreman prihvatiti ih i pratiti njihov tempo, navodi Komisija. U nedavnoj komunikaciji „Priprema za širu Uniju” postavila je temelje kako bi proširena Unija bila i snažnija, otpornija i učinkovitija.
Ocjene napretka u pristupnim pregovorima
Crna Gora blizu završne faze pristupanja
Crna Gora dosad je privremeno zatvorila 21 poglavlje, a uz suglasnost država članica mogla bi do kraja ove godine privremeno zatvoriti i preostala poglavlja, navodi Komisija.
Rad na pristupnom ugovoru i usvajanje zaključaka Vijeća o financijskom paketu za pristupanje potvrđuju da je zemlja blizu završne faze postupka. Za njezinu europsku budućnost i dalje su ključni trajni reformski napori i širok politički konsenzus.
Albanija želi završiti pregovore do 2027.
Albanija je tijekom izvještajnog razdoblja otvorila posljednji preostali klaster i ispunila privremena mjerila za poglavlja o vladavini prava, čime je otvoren put privremenom zatvaranju četiriju poglavlja. Potrebni su daljnji napori u svim preostalim poglavljima.
Za ostvarenje ambicioznog, ali dostižnog cilja završetka pristupnih pregovora do 2027. godine Albanija mora održati tempo reformi i poticati uključiv politički dijalog. To zahtijeva brzu provedbu kvalitetnih reformi povezanih s EU-om.
Izvještajno razdoblje obilježila je i najveća građanska mobilizacija u zemlji od demokratske tranzicije. Pristupanje EU-u proces je koji obuhvaća cijelo društvo i zahtijeva konstruktivan dijalog, navodi Komisija.
Moldova otvorila četiri klastera
Moldova je tijekom protekle godine otvorila četiri klastera, a Komisija i dalje smatra da je ispunila uvjete za otvaranje svih preostalih klastera.
Zemlja je intenzivirala usklađivanje zakonodavstva s pravnom stečevinom EU-a u svim poglavljima i dodatno napredovala u ključnim reformama vladavine prava. Ostvarila je i vrlo znatan napredak prema ispunjavanju privremenih mjerila u klasteru temeljnih pitanja.
Komisija smatra važnim da Moldova zadrži sadašnji tempo reformi kako bi mogla ostvariti ambiciozan, ali dostižan cilj završetka pristupnih pregovora do početka 2028. godine.
Ukrajina nastavlja reforme unatoč ruskoj agresiji
Ukrajina ostaje predana pristupanju EU-u unatoč izazovima koje uzrokuje ruski agresorski rat. Tijekom protekle godine otvorila je četiri klastera, a Komisija i dalje smatra da je ispunila uvjete za otvaranje svih preostalih klastera.
Ukrajina je nastavila napredovati u ključnim sektorskim reformama. Njezin institucionalni okvir za borbu protiv korupcije i dalje je učinkovit, a specijalizirane antikorupcijske institucije u cjelini nastavljaju raditi neovisno i učinkovito.
Komisija navodi da se sada treba usredotočiti na ispunjavanje privremenih mjerila za vladavinu prava, provedbu planova za vladavinu prava, funkcioniranje demokratskih institucija i reformu javne uprave te akcijskog plana za nacionalne manjine. Ukrajina bi trebala nastaviti ubrzavati reforme kako bi mogla ostvariti ambiciozan cilj završetka pristupnih pregovora do kraja 2028. godine.
Srbija bez znatnijeg napretka u pregovorima
Srbija nije ostvarila znatniji napredak u pristupnim pregovorima. Izvještajno razdoblje obilježila je sve veća društvena polarizacija, među ostalim u predizbornom kontekstu.
Iako je Srbija napredovala u usklađivanju s pravnom stečevinom EU-a i tehničkim standardima, negativni trendovi povezani s temeljnim pitanjima pristupnog procesa bili su suprotni deklariranom cilju vlasti o pristupanju EU-u i vrijednostima na kojima se temelji europski put zemlje. Usklađenost sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a ostala je niska.
Srbija također treba provesti sve obveze iz dijaloga uz posredovanje EU-a, koji ostaje sastavni dio njezine europske perspektive. Nedavni parlamentarni izbori dali su novoizabranoj vladi snažan mandat za reforme, navodi Komisija.
Napredak prema članstvu ovisit će o naporima nove vlade da preokrene negativne trendove i prednost da temeljnim pitanjima, uključujući demokratske kriterije, pravosuđe i temeljna prava. Vlada će morati obnoviti demokratski dijalog uz međusobno poštovanje te pokazati jasnu i nedvosmislenu predanost vrijednostima EU-a, uključujući usklađivanje s vanjskom i sigurnosnom politikom Unije te napore za pomirenje, dobrosusjedske odnose i normalizaciju.
Sjeverna Makedonija još mora promijeniti Ustav
Sjeverna Makedonija nastavila je raditi na početnim mjerilima za klaster temeljnih pitanja. To uključuje usvajanje plana reforme javne uprave i nastavak rada na planu za vladavinu prava, zajedno s pripadajućim akcijskim planom za manjine.
Zemlja još mora donijeti nužne ustavne izmjene na koje se obvezala, a potrebni su i dodatni napori za jačanje vladavine prava. Komisija ističe da je Sjeverna Makedonija znatno napredovala u provedbi reformi iz svoje reformske agende te je među najuspješnijim korisnicama Instrumenta za reforme i rast.
Za nastavak pristupnog procesa nužni su intenzivniji napori u donošenju ustavnih promjena i ispunjavanju početnih mjerila.
Bosna i Hercegovina udaljava se od europskog puta
Bosna i Hercegovina nastavila je javno isticati europsku integraciju kao strateški cilj, ali se istodobno sve više udaljavala od svojeg puta prema EU-u, ocjenjuje Komisija. Uoči općih izbora pojačali su se političko nadmetanje, retorika podjela i narativi protiv EU-a.
Nakon izbora zemlja bi trebala brzo uspostaviti sva izvršna i zakonodavna tijela te pokazati obnovljenu predanost provedbi europskih reformi. Mora i žurno poduzeti potrebne korake kako bi u potpunosti iskoristila reformsku agendu usvojenu u okviru Instrumenta za reforme i rast.
Kosovo: reformski proces zastao tijekom institucionalne krize
Proces reformi povezanih s EU-om na Kosovu zastao je tijekom dugotrajne institucionalne krize, koja je ublažena političkim dogovorom o izboru predsjednika. Zabilježen je određeni napredak u području suzbijanja teškog i organiziranog kriminala te puna usklađenost sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a, ali su uočena zabrinjavajuća kretanja u funkcioniranju pravosuđa i poštovanju temeljnih prava.
Nakon prijenosa lokalne vlasti na sjeveru Kosova Komisija je ukinula mjere protiv Kosova, obnovila suradnju kroz dijalog u okviru Procesa stabilizacije i pridruživanja te nastavila pružati financijsku pomoć.
Podrška europskom putu i dalje je snažna, ali Kosovo mora intenzivirati reforme i provesti sve obveze iz dijaloga uz posredovanje EU-a, koji ostaje sastavni dio njegove europske perspektive. Komisija je spremna pripremiti mišljenje o zahtjevu Kosova za članstvo ako to zatraži Vijeće.
Turska ostaje kandidatkinja, pregovori i dalje stoje
Turska ostaje zemlja kandidatkinja i ključni partner EU-a. Unija je nastavila razvijati odnose s Turskom postupno, razmjerno i na način koji se može preokrenuti, surađujući u područjima zajedničkog interesa.
Istodobno su intenzivirani pravni postupci protiv izabranih dužnosnika, oporbenih predstavnika i civilnog društva, što povećava zabrinutost zbog poštovanja temeljnih demokratskih načela. Jaz između deklariranog cilja Turske da pristupi EU-u i njezina nazadovanja u temeljnim političkim kriterijima dodatno se produbio.
Uzroci zastoja pristupnih pregovora iz 2018. godine i dalje nisu otklonjeni, navodi Komisija.
Gruzija kandidatkinja samo po imenu
Proces pristupanja Gruzije EU-u i dalje je de facto zaustavljen, a Komisija ostaje pri ocjeni da je zemlja kandidatkinja samo po imenu.
Gruzija i dalje ne ispunjava devet koraka utvrđenih u preporuci Komisije za status kandidatkinje. Vladajuća stranka nastavila je podrivati demokratska načela, vladavinu prava, temeljna prava i prostor za djelovanje civilnog društva te omogućavati daljnje zarobljavanje države, navodi Komisija.
Ako gruzijske vlasti ne promijene smjer i ponovno se ne obvežu na temeljna načela pristupanja EU-u, zemlja će i dalje propuštati koristi statusa kandidatkinje i pretpristupnog procesa. EU ostaje čvrsto predan neovisnosti, suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti Gruzije te europskim težnjama gruzijskog naroda.
Okvirni planovi za proširenje EU-a
Planovi za Crnu Goru, Albaniju, Moldovu i Ukrajinu sadržavaju konkretne etape i ciljeve za iduću godinu. Oslanjaju se na iskustva prethodnih proširenja, osobito onih iz 2004. i 2013. godine, i trebali bi omogućiti strukturiraniju i transparentniju organizaciju sljedećih priprema za zemlje kandidatkinje, institucije EU-a i države članice.
Komisija može prilagoditi planove ovisno o napretku u ispunjavanju uvjeta te će ih redovito ažurirati. Spremna je predložiti slične planove i za druge kandidatkinje kada dosegnu usporedivu razinu napretka, tempa i angažmana u pristupnim pregovorima.
Postupna integracija prije članstva
Komunikacija „Priprema za širu Uniju” ističe potrebu jačanja postupne integracije partnera kako napreduju prema članstvu. Komisija je zato predstavila pregled postojećih instrumenata koji će poslužiti za utvrđivanje mogućnosti dublje integracije u energetici, prometu, digitalnom sektoru i obrani.
Uz ispunjavanje uvjeta, pojačana postupna integracija trebala bi dodatno potaknuti rast, konkurentnost i sigurnost, a ostala bi sastavni dio pristupnog procesa. Pregled instrumenata trebao bi osigurati veću usklađenost, predvidljivost i mogućnost preokretanja procesa te strukturiraniju integraciju s koristima za partnere i EU.
U idućih šest mjeseci Komisija će pokrenuti dijaloge o postupnoj integraciji s partnerima u procesu proširenja kako bi razmotrila postojeće mjere i njihovo financiranje te utvrdila mogućnosti prilagođene svakom partneru.
Postupna integracija omogućuje pripremu za članstvo ranijim sudjelovanjem u politikama EU-a. Partneri prije pristupanja mogu dobiti širi pristup programima i agencijama Unije, ostvarivati bolju povezanost te sudjelovati u stručnim skupinama i odborima.
Širu integraciju u jedinstveno tržište i snažnije povezivanje s EU-om omogućuju i Plan rasta za zapadni Balkan vrijedan šest milijardi eura, Plan rasta za Moldovu vrijedan 1,9 milijardi eura te Instrument za Ukrajinu vrijedan 50 milijardi eura. To uključuje postupnu integraciju i sudjelovanje u jedinstvenom području plaćanja u eurima SEPA te sustavu roaminga „Roam Like at Home”.
Priprema institucija i odluke Vijeća
Proširenje je proces utemeljen na zaslugama i objektivnom napretku svake zemlje, navodi Komisija. EU podupire jačanje institucija, demokratskog upravljanja i reformi javne uprave u tim zemljama. Komisija proširenje smatra jednom od najvažnijih politika EU-a za mir, stabilnost i prosperitet na kontinentu te sve važnijim ulaganjem u zajedničku europsku sigurnost.
U komunikaciji „Priprema za širu Uniju” Komisija je predstavila preglede politika prije proširenja te smjernice i mjere potrebne za pripremu Unije. One obuhvaćaju pripremu institucija EU-a, prilagodbu politika novim okolnostima i usklađivanje proračuna EU-a sa zajedničkim ambicijama.
Komunikacija predviđa i da bi budući pristupni ugovori trebali sadržavati zaštitne mehanizme koji će osigurati poštovanje ključnih obveza preuzetih tijekom pregovora i nakon pristupanja.
Vijeće EU-a sada treba razmotriti preporuke Komisije i odlučiti o sljedećim koracima u procesu proširenja.
Učinci proširenja iz 2004. godine
Komisija navodi da je svako proširenje ojačalo Uniju. Pristupanje deset zemalja 2004. bilo je najveće pojedinačno proširenje EU-a.
U dva desetljeća nakon pristupanja u novim članicama životni se standard udvostručio, nezaposlenost se smanjila gotovo za polovinu, očekivano trajanje života poraslo je sa 75 na 79 godina, siromaštvo i socijalna isključenost znatno su smanjeni, a otvoreno je šest milijuna radnih mjesta.
Za dotadašnje članice trgovina je od tada porasla više od pet puta, a otvoreno je i 20 milijuna radnih mjesta. Jedinstveno tržište EU-a tada je dobilo 74 milijuna novih potrošača, dok je gospodarstvo Unije u cjelini poraslo za 27 posto unatoč globalnim krizama.
Kallas i Kos o sigurnosti i pristupanju
Visoka predstavnica za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i potpredsjednica Komisije Kaja Kallas rekla je da proširenje nije samo pitanje povećanja Europske unije nego i povećanja sigurnosti i snage.
„Mnoge zemlje kandidatkinje već pridonose našoj sigurnosti. Donose vojno znanje o ratovanju dronovima i suvremenim tehnologijama na bojištu. Neke zemlje kandidatkinje podupiru operacije EU-a na zapadnom Balkanu i šire. One jačaju sigurnost naše opskrbe energijom i pomažu u suzbijanju stranih manipulacija informacijama. Svaki put kada bi neka zemlja pristupila Europskoj uniji, to je koristilo našem kontinentu. Proširenje je izravno ulaganje u sigurnost Europe”, rekla je Kallas.
Povjerenica za proširenje Marta Kos istaknula je napredak zemalja koje su najviše odmaknule u pristupnom procesu.
„Sada nas dijeli još samo kratko vrijeme od dovršetka procesa integracije Crne Gore u EU. Proširena Unija postaje opipljiva i s ostale tri predvodnice, jer bi Albanija, Moldova i Ukrajina mogle pristupiti Europskoj uniji u idućim godinama ako nastave reformske napore. Također je ključno da države članice EU-a nastave podupirati proširenje”, rekla je Kos.
