Hrvatska priprema novi zakon s ciljem povećanja zaštite djece na internetu, a ključna novost bit će uvođenje učinkovitijih mehanizama provjere dobi korisnika digitalnih usluga. Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije planira zakonski prijedlog uputiti u proceduru tijekom drugog tromjesečja 2027. godine, s ciljem smanjenja izloženosti maloljetnika štetnim sadržajima i zaštite njihove privatnosti.
Planovi su navedeni u Obrascu zakonodavnih aktivnosti za 2027. godinu, koji je Ministarstvo uputilo u javno savjetovanje. Među petnaestak predviđenih zakonskih prijedloga nalaze se dva usmjerena na zaštitu djece: Zakon o zaštiti djece i mladih u digitalnom okruženju te Zakon o dječjoj kući Republike Hrvatske.
Jedinstveni pristup zaštiti i provjeri dobi
Novi propis o digitalnoj sigurnosti trebao bi uspostaviti jedinstven pristup zaštiti djece na internetu, uključujući prevenciju izlaganja neprimjerenim sadržajima, opasnim kontaktima i internetskim praksama koje mogu negativno utjecati na njihov razvoj.
Posebna pozornost posvetit će se provjeri dobi korisnika. Ministarstvo namjerava uspostaviti pravni okvir koji bi digitalnim platformama omogućio pouzdanije utvrđivanje ispunjava li korisnik dobne uvjete za pristup određenoj usluzi ili sadržaju, uz istodobnu zaštitu njegovih osobnih podataka.
Moguća primjena sustava iz aplikacije mGrađani
Konkretna rješenja još nisu poznata, no dokument ne propisuje dobne granice za pojedine platforme niti određuje hoće li se provjera provoditi putem elektroničkog identiteta, posebne aplikacije ili drugog sustava. Hrvatska već razvija tehnologiju koja bi se mogla koristiti u takvim postupcima. Ministar pravosuđa Damir Habijan u rujnu je predstavio mogućnosti provjere dobi putem aplikacije mGrađani, koja se već koristi za potvrđivanje punoljetnosti pri internetskoj prodaji alkoholnih i energetskih pića.
U tom sustavu korisnik potvrđuje da je punoljetan, dok trgovac ne dobiva njegove osobne podatke, već samo informaciju ispunjava li propisani dobni uvjet. Takav pristup trebao bi omogućiti provjeru bez nepotrebnog otkrivanja identiteta. Ipak, nije odlučeno hoće li se upravo taj model primjenjivati na društvene mreže i druge internetske platforme.
Usklađivanje s EU pravilima i jačanje pismenosti
Priprema hrvatskog zakona povezana je i s promjenama na razini Europske unije. Europska komisija u rujnu je predstavila prijedlog KIDS Acta, kojim se nastoje uvesti zajednička pravila za zaštitu djece na društvenim mrežama, platformama za dijeljenje videozapisa, internetskim igrama, trgovinama aplikacija te uslugama umjetne inteligencije.
Europski prijedlog predviđa strože dobne granice i veću odgovornost pružatelja digitalnih usluga. Hrvatska će pri izradi svojeg zakona morati voditi računa o usklađenosti nacionalnih i europskih pravila. Osim tehničke provjere dobi, Ministarstvo najavljuje i jačanje digitalne i medijske pismenosti djece, roditelja i skrbnika.
U pripremi i Zakon o dječjoj kući prema modelu Barnahus
Paralelno se priprema i Zakon o dječjoj kući Republike Hrvatske, čiji se prijedlog očekuje u posljednjem tromjesečju 2027. godine. Njime bi se osnovala posebna ustanova prema europskom modelu Barnahus, namijenjena djeci koja su žrtve ili svjedoci nasilja i zlostavljanja.
Takva ustanova trebala bi na jednom mjestu objediniti podršku pravosudnih, socijalnih i zdravstvenih službi. Time bi se smanjila potreba da dijete više puta različitim institucijama prepričava traumatične događaje. Oba zakona zasad su u fazi pripreme, a njihova konačna rješenja bit će poznata nakon izrade i objave zakonskih prijedloga.
