Što bi se dogodilo da se otopi sav led na Zemlji?

Uvod u priču

Jeste li ikada gledali film Waterworld i pomislili: “Hej, Kevin Costner na splavi usred beskrajnog oceana zapravo i ne izgleda tako loše”? E pa, vrijeme je da vas spustimo na zemlju – ili barem na ono malo zemlje što bi nam ostalo. Zamislite scenarij u kojem se sav led na našem planetu odluči “istopiti” poput sladoleda na srpanjskom suncu. Govorimo o cijelom Antarktiku, Grenlandu i svim onim simpatičnim ledenjacima koji trenutno drže razinu mora na pristojnoj visini. Spoiler alert: naši gradovi na obali postali bi vrhunske lokacije za ronjenje, a nekretnine u planinskim krajevima vrijedile bi suho zlato.

Najluđe činjenice

Kada kažemo “sav led”, ne mislimo samo na kockice u vašem džinu. Govorimo o ogromnim količinama smrznute vode koja bi podigla razinu mora za oko 65 metara. Da, dobro ste pročitali. Šezdeset i pet metara!

• London, New York, Šangaj i Venecija? Zaboravite ih. Postali bi tek mitski gradovi koje istražuju podvodni arheolozi.
• Cijela Florida bi vjerojatno postala jedan veliki koraljni greben.
• Službene podatke o tome koliko leda zapravo imamo možete provjeriti na stranicama poput National Snow and Ice Data Center, gdje brojke postaju zastrašujuće stvarne.

Urbani mitovi i teorije

Kao i u svakoj katastrofičnoj priči, internetski teoretičari zavjere imaju pune ruke posla. Neki tvrde da su vlade već pripremile podvodne gradove, dok drugi vjeruju da se ispod leda Antarktika krije drevna tehnologija ili čak izvanzemaljska baza, o čemu često pišu portali poput History Channela. Iako bi bilo uzbudljivo pronaći izgubljenu Atlantidu ispod ledenog pokrivača, istina je nažalost puno prozaičnija – umjesto vanzemaljaca, ispod leda bismo vjerojatno pronašli samo jako puno blata i drevnih bakterija koje su bile “na pauzi” posljednjih milijun godina.

Što kaže znanost i povijest

Znanost je ovdje prilično jasna i nimalo optimistična. Zemlja je kroz povijest prolazila kroz cikluse zaleđivanja i otapanja, no brzina kojom to radimo danas je ono što muči klimatologe. Kada se led topi, događa se takozvana “povratna sprega”: manje leda znači manje reflektirane sunčeve svjetlosti, što znači više apsorbirane topline, što opet znači… još više otapanja. Više o tome kako se naša klima mijenja kroz stoljeća možete proučiti na stranicama NASA Climate, gdje vizualizacije pokazuju da ovo definitivno nije mit.

Zaključak

Hoćemo li sutra svi trebati peraje i maske za ronjenje? Srećom, ne. Proces otapanja svih zaliha leda na planetu trajao bi tisućljećima, čak i uz današnji tempo globalnog zatopljenja. Ipak, ovaj scenarij služi kao moćan podsjetnik da je naš planet krhak sustav. Možda je vrijeme da malo pripazimo na termostat i pobrinemo se da naši potomci ne moraju učiti o “kopnu” isključivo iz udžbenika povijesti. Do tada, uživajte u šetnji suhim tlom dok još možete!