Europska komisija djelomično je odobrila deveti i završni zahtjev Hrvatske za isplatu 2,67 milijardi eura za Plan oporavka Hrvatske iz Mehanizma za oporavak i otpornost (RRF), središnjeg dijela programa NextGenerationEU. Komisija je utvrdila da su dvije etape povezane s robotaksijem i jedan cilj za školske učionice samo djelomično ispunjeni.
Komisija je ocijenila da je riječ o važnom koraku prema završetku hrvatskog plana oporavka i otpornosti te da provedba pokazuje predanost Hrvatske reformama i ulaganjima s utjecajem na gospodarstvo. Prema njezinoj preliminarnoj ocjeni, Hrvatska je zadovoljavajuće ispunila 44 od 46 etapa i 106 od 107 ciljeva utvrđenih provedbenom odlukom Vijeća.
Reforme i ulaganja obuhvaćeni zahtjevom
Zahtjev obuhvaća reforme i ulaganja u zdravstvo, primjerenost mirovina, vlasničku politiku u državnim poduzećima, konkurentnost, poslovno okruženje, inovacije, zelene tehnologije i vještine. Obuhvaćeni su i gradnja vrtića i škola, upravljanje vodama i otpadom, obnova zgrada nakon potresa, energetska infrastruktura i učinkovitost te digitalna infrastruktura i povezivost.

Među istaknutim mjerama Komisija navodi obnovu zgrada nakon potresa iz 2020. godine. Obnovljeno je gotovo 760.000 četvornih metara javnih i višestambenih zgrada, uz potporu od milijardu eura iz Fonda solidarnosti EU-a.
Energetska obnova i javni prijevoz
Dodatnih 1,5 milijuna četvornih metara javnih i višestambenih zgrada obnovljeno je radi povećanja energetske učinkovitosti. Komisija navodi da te mjere pridonose smanjenju računa za energiju i emisija CO₂ te suzbijanju energetskog siromaštva.
Za modernizaciju javnog prijevoza isporučeno je 179 električnih autobusa gradovima među kojima su Osijek, Rijeka, Zadar, Šibenik, Sisak, Zagreb, Križevci, Dubrovnik, Krapina, Ludbreg, Pula i Virovitica. Zagreb je dobio 20, a Osijek 10 novoproizvedenih tramvaja domaće proizvodnje.
Prema Komisiji, ta ulaganja građanima omogućuju čišći, tiši i održiviji prijevoz, uz poboljšanje kvalitete zraka u gradovima te smanjenje emisija stakleničkih plinova i ovisnosti o fosilnim gorivima. Komisija navodi i da ulaganja pridonose zdravijem životnom okolišu i hrvatskoj tranziciji prema čistijem gospodarstvu.
Digitalizacija usluga i administrativne uštede
Unaprijeđeni informatički sustavi Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje podupiru obradu mirovina, izračun doplatka za djecu i povezane postupke. Porezna uprava digitalizirala je 365 poreznih postupaka, čime su, prema Komisiji, poboljšane kvaliteta, transparentnost i učinkovitost usluga za porezne obveznike.
Hrvatska je provela i akcijski plan za smanjenje administrativnog opterećenja poduzetnika. Optimizacijom i digitalizacijom administrativnih postupaka ostvarene su ukupne uštede od gotovo 346 milijuna eura, a Komisija navodi da je time stvoreno učinkovitije i digitaliziranije regulatorno okruženje za poslovanje.
Robotaksi i školske učionice djelomično ispunjeni
Komisija je utvrdila da su dvije etape povezane s razvojem usluge autonomnih vozila, odnosno robotaksija, te jedan cilj povezan s izgradnjom i rekonstrukcijom učionica u osnovnim školama samo djelomično ispunjeni. Hrvatskoj će uskoro dostaviti razloge takve ocjene, nakon čega će ona imati dva mjeseca za očitovanje prije konačne odluke Komisije.
Komisija je preliminarnu ocjenu ispunjavanja etapa i ciljeva potrebnih za isplatu uputila Gospodarskom i financijskom odboru EU-a (EFC), koji ima četiri tjedna za davanje mišljenja. Isplata za već odobrene etape i ciljeve može uslijediti nakon pozitivnog mišljenja odbora i donošenja odluke Komisije o isplati.

Pravila za moguće smanjenje isplate
Postupak je u skladu s Uredbom o Mehanizmu za oporavak i otpornost, Komisijinim smjernicama za provedbu objavljenima 21. veljače 2023. te smjernicama za zatvaranje mehanizma objavljenima 4. svibnja 2026. Ako Komisija nakon hrvatskog očitovanja potvrdi da dvije etape i cilj nisu zadovoljavajuće ispunjeni, razmjerno će smanjiti pripadajući iznos od ukupno zatraženih 2,67 milijardi eura.
Iznos za neispunjene etape i cilj utvrdit će se prema okviru za smanjenja i povrate sredstava u sklopu RRF-a, iznesenom u Prilogu IV. smjernica objavljenih 22. srpnja 2024., te prema Komisijinoj metodologiji za obustavu plaćanja iz Priloga II. komunikacije objavljene 21. veljače 2023. Ta se metodologija primjenjuje na sve države članice i pridaje znatnu težinu etapama ključnih reformi.
Rokovi za završetak mehanizma
Hrvatska je deveti i završni zahtjev za isplatu podnijela 29. kolovoza 2026. Njezin plan oporavka i otpornosti uključivao je niz ulaganja i reformi kojima se podupiru ciljevi klimatske i digitalne tranzicije.
Uoči zatvaranja Mehanizma za oporavak i otpornost krajem 2026. godine, države članice morale su ispuniti sve preostale etape i ciljeve do kraja kolovoza 2026., a završne zahtjeve za isplatu podnijeti do kraja rujna 2026.
