Europska komisija predstavila je prijedlog Akta o digitalnoj pravednosti kojim želi osigurati da potrošači u EU-u na internetu uživaju jednaku razinu zaštite kao i izvan njega. Uz to je predložila izmjenu Uredbe o suradnji u zaštiti potrošača, kojom bi dobila ovlasti za izravne istrage i izricanje kazni u velikim slučajevima sa znatnim učinkom na potrošače diljem jedinstvenog tržišta.
Prijedlozi se nadovezuju na postojeća digitalna pravila, a cilj im je ojačati zaštitu potrošača, osigurati pravednije internetsko tržište i jednake uvjete poslovanja te omogućiti poduzećima da se natječu, rastu i inoviraju uz veću pravnu sigurnost. Komisija očekuje da bi mjere potrošačima u EU-u mogle uštedjeti do 13,7 milijardi eura godišnje.
Zaštita od manipulativnih internetskih praksi
Brz rast internetske trgovine i digitalnih tržišta olakšao je pristup robi i uslugama, ali nepoštene poslovne prakse, poput manipulativnih marketinških taktika i skrivenih naknada, otežavaju potrošačima donošenje slobodnih i informiranih odluka. Predloženim pravilima Komisija želi učinkovitije suzbijati takve prakse, poboljšati njihovu provedbu na jedinstvenom tržištu i pojednostavniti obveze poduzeća kako bi ih lakše poštovala.
Prijedlog Akta o digitalnoj pravednosti trebao bi omogućiti nadležnim tijelima učinkovitije postupanje protiv nepoštenih praksi na digitalnim tržištima, uz jednaka pravila za sve trgovce. Zaštita bi se odnosila na potrošače svih dobnih skupina koji putem interneta kupuju ili pregledavaju robu i usluge.
Zabrana manipulacija i transparentnije cijene
Među novostima je zabrana manipulativnih marketinških taktika, poznatih kao tamni obrasci, poput lažnih tvrdnji da je proizvod gotovo rasprodan, kojima se potrošače potiče na kupnju na koju se inače možda ne bi odlučili. Predviđene su i jasne i transparentne cijene, osobito pri kupnji virtualnim valutama unutar aplikacija te kada se za kulturna i sportska događanja primjenjuju promjenjive cijene.
U virtualnim redovima čekanja poduzeća bi morala u stvarnom vremenu prikazivati trenutačnu i najvišu moguću cijenu. Prijedlog predviđa i mogućnost isključivanja elemenata dizajna koji potiču ovisnost te prekomjernu ili kompulzivnu potrošnju, kao što su uporne obavijesti.
Zaštita maloljetnika i pravila za influencere
Ograničile bi se nepoštene prakse koje potiču prekomjernu potrošnju, među ostalim zabranom značajki nalik kockanju za maloljetnike, poput modela u kojima se plaća za pobjedu ili napredovanje u igri. Predviđeno je i ograničavanje nepoštenih personaliziranih oglasa i cijena usmjerenih na maloljetnike ili utemeljenih na iskorištavanju osjetljivih podataka.
Influenceri bi morali jasno označavati komercijalni sadržaj, a pravilima bi se spriječilo iskorištavanje povjerenja maloljetnika u njihovoj publici. Prijedlog obuhvaća i lakše otkazivanje digitalnih ugovora i pretplata te sprečavanje neželjenog automatskog produljenja i pretvaranja besplatnih probnih razdoblja u pretplatničke zamke.
Lakše otkazivanje pretplata i kontakt s korisničkom službom
Potrošači bi imali pravo razgovarati s osobom u korisničkoj službi te jasno utvrđena prava kada za kupnju proizvoda u svoje ime koriste agenta umjetne inteligencije. Prijedlog Akta o digitalnoj pravednosti sadrži i mjere pojednostavnjenja pravila.
Komisija je predložila i direktivu o pojednostavnjenju s ciljanim izmjenama Direktive o pravima potrošača radi njezine lakše primjene na internetu. To uključuje jednostavnije zahtjeve za predugovorno informiranje pri ponovljenim kupnjama unutar aplikacija i jasnija pravila o otkazivanju pretplate na digitalne medije tijekom roka za odustajanje od ugovora.
Izravne ovlasti Komisije i kazne za poduzeća
Izmjenom Uredbe o suradnji u zaštiti potrošača, poznate kao CPC uredba, Komisija bi dobila izravne ovlasti za istragu velikih slučajeva koji znatno utječu na potrošače diljem jedinstvenog tržišta. Mogla bi izricati kazne do šest posto ukupnog godišnjeg prometa poduzeća na svjetskoj razini.
Komisija smatra da bi centralizirana provedba pravila omogućila brže postupanje u slučajevima s velikim učinkom, povećala odvraćajući učinak propisa, zaštitila poduzeća od nepoštenog tržišnog natjecanja i smanjila štetu za potrošače. Kao razlog za jačanje ovlasti navodi brz razvoj digitalnih tržišta i širenje nepoštenih praksi preko državnih granica.
Suradnja nacionalnih tijela i tvrtke izvan EU-a
Prijedlog predviđa bržu i bolju koordinaciju nacionalnih tijela za zaštitu potrošača u prekograničnim slučajevima, uz rokove za ključne korake i bolju koordinaciju kazni, primjerice kada se novčane kazne naplaćuju u različitim jurisdikcijama.
Poduzeća izvan EU-a morala bi imenovati pravnog zastupnika u Uniji koji bi surađivao s nacionalnim tijelima i Komisijom, čime bi se ojačala provedba pravila protiv tih poduzeća. O prijedlozima će sada raspravljati Europski parlament i Vijeće EU-a.
Komisijina agenda i dosadašnja provedba
Komisija je oba prijedloga najavila u svojoj Agendi za potrošače do 2030. Akt o digitalnoj pravednosti uvršten je i u Komisijin program rada za 2026., dok je izmjena pravila o provedbi zaštite potrošača dio plana „Jedna Europa, jedno tržište”. Mjere su odgovor na pozive za snažnijom provedbom propisa i zaštitom od nepoštenih digitalnih praksi.
Prijedlog akta temelji se na nalazima Komisijine provjere primjerenosti pravila o digitalnoj pravednosti iz 2024. Predložena izmjena CPC uredbe zasniva se na izvješću o njezinoj primjeni iz iste godine, u kojem je utvrđeno nekoliko nedostataka postojećeg sustava provedbe.
Više od 30 koordiniranih postupanja od 2020.
CPC uredbom uspostavljena je mreža nacionalnih tijela za zaštitu potrošača koja istražuju i rješavaju prekogranične povrede potrošačkog prava EU-a. Komisija trenutačno ne može izravno provoditi ta pravila, ali pomaže u koordiniranim postupanjima mreže u slučajevima raširenih povreda s europskom dimenzijom.
Otkako se uredba počela primjenjivati 2020., mreža je provela više od 30 koordiniranih postupanja.
Virkkunen i McGrath o prijedlozima
Izvršna potpredsjednica Komisije za tehnološki suverenitet, sigurnost i demokraciju Henna Virkkunen istaknula je da jedinstveno tržište živi kroz svojih 450 milijuna potrošača. „Naši zakoni moraju pratiti način na koji ljudi danas žive, kupuju i posluju. Ova će reforma potrošačima svakodnevicu učiniti jednostavnijom, pravednijom i sigurnijom, a poduzećima pružiti jasnoću i sigurnost potrebne za uspjeh”, rekla je.
Povjerenik za demokraciju, pravosuđe, vladavinu prava i zaštitu potrošača Michael McGrath rekao je da kupnja nikada nije bila jednostavnija, ali da praktičnost ne smije biti na štetu pravednosti. „Snažna zaštita potrošača temelj je konkurentnosti. Bez obzira na to kupuju li ljudi na internetu ili u fizičkoj trgovini, zaslužuju jednako visoku razinu zaštite. Danas predlažemo najambiciozniju reformu pravila EU-a o zaštiti potrošača u jednoj generaciji, kako bi i potrošači i poduzeća s povjerenjem mogli najbolje iskoristiti digitalna tržišta”, rekao je McGrath.
