Kada se u medijima pojavi vijest o serijskom ubojici ili drugom težem prekršitelju zakona, javnost se često iznenadi podatkom da takvoj osobi u zatvor pristižu stotine pisama podrške, ljubavnih izjava pa čak i bračnih ponuda. Na prvi pogled djeluje neshvatljivo, no psihologija poznaje pojam koji opisuje upravo takvu vrstu privlačnosti – hibristofiliju.
Riječ je o romantičnoj ili seksualnoj privlačnosti prema osobama koje su počinile ozbiljna kaznena djela. Iako se o toj temi često govori senzacionalistički, stvarnost je znatno složenija. Nije svaka osoba koja osjeti zanimanje za kriminalce hibristofil, niti se svaki slučaj može objasniti istim motivima.
Privlačnost koja nadilazi logiku
Na racionalnoj razini većina ljudi želi izbjeći opasnost. Međutim, emocije često ne slijede logiku. Kod nekih osoba upravo kombinacija moći, zabranjenog voća i ozloglašenosti može stvoriti osjećaj fascinacije. Osoba koja je u očima javnosti postala simbol opasnosti može nekome drugome djelovati karizmatično, tajanstveno ili čak ranjivo.
U nekim slučajevima privlačnost nije usmjerena na sam zločin, nego na ideju da se iza brutalne vanjštine skriva osoba koju nitko nije uspio razumjeti. Pojavljuje se uvjerenje da bi upravo ljubav mogla “spasiti” ili promijeniti takvu osobu. Psiholozi taj obrazac ponekad povezuju s izraženom potrebom za spašavanjem drugih ili idealiziranjem partnera.
Zašto se to događa?
Ne postoji jedinstveno objašnjenje za ovaj fenomen. Razlozi variraju.
Neke osobe privlači osjećaj uzbuđenja koji proizlazi iz povezanosti s nekim tko živi izvan društvenih pravila. Druge se osjećaju sigurnije u vezi koja je zapravo fizički udaljena – primjerice, kada je osoba iza rešetaka. Takav odnos može pružati emocionalnu povezanost bez svakodnevnih izazova koje nose stvarne partnerske veze.
Kod nekih pojedinaca važnu ulogu imaju ranija životna iskustva, obrasci privrženosti ili nisko samopouzdanje. Ponekad privlačnost proizlazi iz želje da budu posebni upravo zato što vjeruju da mogu doprijeti do osobe od koje su svi drugi odustali.
Mediji i romantiziranje počinitelja
Popularna kultura posljednjih desetljeća dodatno je zamaglila granicu između interesa za zločin i idealiziranja počinitelja. Dokumentarne serije, filmovi i društvene mreže često stvaraju snažan fokus na osobnost kriminalca, dok žrtve ostaju u drugom planu.
Fotografije, intervjui i dramatizirane priče mogu kod dijela publike stvoriti dojam da je riječ o karizmatičnim, neshvaćenim pojedincima. Takva slika rijetko prikazuje stvarne posljedice njihovih djela i patnju ljudi koji su njima pogođeni.
Nije svaka fascinacija hibristofilija
Mnogi ljudi prate dokumentarce o zločinima ili čitaju kriminalističke knjige iz znatiželje. To je sasvim odvojivo od romantične ili seksualne privlačnosti prema počinitelju. Interes za psihologiju kriminala ne prelszi nipošto nužno u hibristofiliju.
Važno je razlikovati intelektualnu znatiželju od emocionalne idealizacije.
Što stručnjaci naglašavaju?
Psiholozi hibristofiliju ne promatraju kao jednostavan fenomen, već kao mogući rezultat različitih emocionalnih, razvojnih i društvenih faktora. Ne postoji univerzalni profil osobe koja razvija takvu privlačnost, niti se svi slučajevi mogu svrstati u isti obrazac.
Ono što je zajedničko jest činjenica da odnosi temeljeni na idealiziranju nasilja ili zanemarivanju stvarnih posljedica kriminalnog ponašanja mogu biti emocionalno vrlo rizični. Zbog toga stručnjaci naglašavaju važnost razumijevanja vlastitih obrazaca privrženosti, granica i razloga zbog kojih nas određeni tip ljudi privlači.
Između fascinacije i stvarnosti
Hibristofilija ostaje jedan od najneobičnijih fenomena u psihologiji ljudskih odnosa jer pokazuje koliko emocije mogu biti složene i ponekad kontradiktorne. Ono što se izvana čini potpuno nelogičnim često ima duboke psihološke korijene koji nisu odmah vidljivi.
Razumijevanje tog fenomena ne znači opravdavanje počinitelja njihovih djela. Naprotiv, ono nas podsjeća da ljudsku privlačnost ne oblikuju samo razum i moral, nego i iskustva, potrebe, uvjerenja i način na koji doživljavamo druge ljude. Upravo zato hibristofilija ostaje tema koja izaziva jednaku količinu znatiželje koliko i kontroverze.
