Europski tjedan mobilnosti: Analiza prometnih trendova u Hrvatskoj i EU

Europski tjedan mobilnosti: Promicanje održivih oblika prijevoza

Europski tjedan mobilnosti, koji se tradicionalno obilježava od 16. do 22. rujna svake godine, predstavlja ključnu inicijativu za promicanje održivih načina prijevoza i podizanje svijesti o vitalnom značaju sigurne, dostupne i ekološki prihvatljive mobilnosti. U sklopu obilježavanja ovogodišnjeg Tjedna mobilnosti, predstavljeni su detaljni statistički podaci koji rasvjetljavaju promjene u prometnom sustavu kako u Hrvatskoj, tako i unutar šireg konteksta Europske unije. Analiza obuhvaća ulogu osobnih automobila, javnog gradskog prijevoza te bicikala u svakodnevnom životu građana.

Dominacija osobnih automobila u EU i Hrvatskoj

Prema najnovijim podacima Eurostata za 2024. godinu, osobni automobili i dalje zauzimaju dominantnu poziciju u prometu putnika unutar Europske unije. Ostvarili su impresivnih 82,5% ukupnih putničkih kilometara. Iza njih slijedi željeznički prijevoz s udjelom od 8,9%, dok su autobusi, uključujući međugradske linije i trolejbuse, ostvarili 8,6%. Struktura kopnenog prijevoza u Hrvatskoj pokazuje izrazitu sličnost s europskim prosjekom. U Hrvatskoj su osobni automobili odgovorni za 83,0% putničkih kilometara, autobusi za 13,0%, dok željeznički prijevoz sudjeluje s 4,0%.

Rast broja osobnih automobila u Hrvatskoj

Broj registriranih osobnih automobila u Hrvatskoj nastavio je svoj rast te je krajem 2025. godine evidentirano 2.058.313 osobnih automobila. Ovo predstavlja povećanje od 3,6% u odnosu na prethodnu godinu, kada je broj registriranih vozila iznosio 1.987.156. Usporedba s podacima iz 2015. godine, kada je registrirano 1.499.802 automobila, otkriva značajan rast od čak 37,2% u posljednjem desetljeću. Promatrano kroz prizmu broja stanovnika, broj osobnih automobila na 1.000 stanovnika također je porastao. Dok je 2015. taj broj iznosio 363, do 2025. godine porastao je na 531 automobil na 1.000 stanovnika.

Porast korištenja javnog gradskog prijevoza

Paralelno s rastom broja osobnih automobila, bilježi se i zamjetan porast korištenja javnog gradskog prijevoza u Hrvatskoj. U 2025. godini, autobusima i tramvajima ukupno je prevezeno 281,5 milijuna putnika, što je oko 12,0% više u odnosu na 2024. godinu, kada je prevezeno 252,0 milijuna putnika. Detaljnija analiza pokazuje porast broja putnika u autobusnom gradskom prijevozu od 8,8%, dok je u tramvajskom prijevozu zabilježen rast od 14,8%.

Željeznički promet kao dio javne infrastrukture

Javna infrastruktura prijevoza u Hrvatskoj obuhvaća i željeznički promet. Tijekom 2024. godine, željeznicom je prevezeno ukupno 24,6 milijuna putnika. Taj broj je u 2025. godini porastao na 26,4 milijuna putnika, što ukazuje na postupno povećanje korištenja ovog oblika prijevoza.

Mobilnost u svakodnevnom životu: Udaljenost i dostupnost

Prilikom odabira načina prijevoza ključnu ulogu igra udaljenost između mjesta stanovanja i mjesta rada ili školovanja. Veće udaljenosti često potiču korištenje osobnog automobila kao primarnog prijevoznog sredstva, dok kraće relacije mogu favorizirati javni prijevoz, bicikl ili pješačenje. Podaci iz 2025. godine sugeriraju da je 81,3% osoba u dobi od 16 do 64 godine, koje žive u Hrvatskoj, imalo mogućnost dolaska do mjesta rada ili školovanja u roku od jednog sata pješice, javnim prijevozom ili biciklom. Razvijena infrastruktura koja daje prednost javnom prijevozu, biciklistima i pješacima ključna je za daljnji razvoj i promicanje održivih oblika mobilnosti.

Potrošnja kućanstava na prijevoz

Važnost prijevoza u svakodnevnom životu ogleda se i u strukturi potrošnje kućanstava. Prema podacima Eurostata za 2024. godinu, kućanstva u Europskoj uniji u prosjeku su izdvajala 12,7% ukupnih izdataka za potrebe transporta. Hrvatska je s udjelom od 8,2% bila među zemljama članicama s najnižim postotkom izdataka za prijevoz, a veći udio zabilježile su države poput Slovenije, Litve i Njemačke.

Struktura izdataka za prijevoz u Hrvatskoj

U strukturi ukupne potrošnje kućanstava u Hrvatskoj, kupnja osobnih automobila sudjelovala je s 1,6%, održavanje osobnih prijevoznih sredstava s 4,9%, dok su usluge prijevoza putnika činile 1,7% ukupnih izdataka.

Uspon bicikala, posebice električnih

Bicikl kao jedan od oblika mobilnosti snažno je povezan s konceptom održivog prijevoza, a za mnoge predstavlja jedan od najpristupačnijih načina kretanja. U 2015. godini, u Hrvatsku je uvezeno 109.880 bicikala u vrijednosti od 16,6 milijuna eura. Deset godina kasnije, u 2025. godini, broj uvezenih bicikala porastao je na 132.314, s ukupnom vrijednošću od 38,5 milijuna eura. Posebno je uočljiv rast popularnosti bicikala na električni pogon. Prije deset godina uvezeno je samo 573 električna bicikla, dok je u 2025. taj broj skočio na 9.837, čija je vrijednost iznosila 11,1 milijun eura.

Održivost prometa kao ključ budućnosti

Europski tjedan mobilnosti služi kao važan podsjetnik da način na koji se krećemo nije samo pitanje prometne povezanosti, već integralni dio kvalitete svakodnevnog života. Statistički podaci pružaju neophodan alat za sagledavanje mobilnosti iz različitih perspektiva, omogućujući bolje razumijevanje potreba stanovništva i planiranje budućih strategija. Razvoj učinkovitih i održivih načina prijevoza ključan je za stvaranje ugodnijih životnih prostora i smanjenje opterećenja na okoliš. Ulaganje u javni prijevoz, poticanje pješačenja i biciklizma predstavljaju temelj održivog prometa, ali i garanciju održive i svima dostupne mobilnosti u budućnosti.

Često postavljana pitanja