Hrvatskoj treba strateški pristup upravljanju klimatskim rizicima koji će povećati otpornost građana i gospodarstva, ubrzati oporavak nakon nepogoda i smanjiti financijski teret za državu, istaknuto je na Okruglom stolu Od rizika do otpornosti – Imovinska osiguranja i klimatski rizici; iskustva, izazovi i rješenja, održanom u organizaciji Hrvatske gospodarske komore i Udruženja osiguravatelja HGK.
Niska razina osiguranosti u Hrvatskoj
Vremenske nepogode u razdoblju od 1980. do 2024. godine prouzročile su u Europskoj uniji gospodarske gubitke procijenjene na 822 milijarde eura, pri čemu je bilo osigurano tek nešto manje od 20% ukupne štete. Hrvatska je među članicama EU-a s najnižom razinom osiguranosti, osigurano je manje od 3% ukupne štete. Zbog toga države sve češće preuzimaju ulogu „osiguravatelja“, dok trošak posredno snose svi građani i poduzeća kroz proračunska sredstva.
Strateški pristup upravljanju klimatskim rizicima
„Klimatski rizici još uvijek nisu redovan dio strateškog i investicijskog planiranja i to je ključna promjena koju trebamo postići. Globalno je oko 62% šteta od prirodnih katastrofa neosigurano. Neosigurani klimatski rizik ne nestaje, nego samo mijenja vlasnika – ako ga ne preuzme osiguravatelj, trošak ostaje poduzećima i građanima ili se kroz kreditni rizik i troškove obnove prenosi na financijski i javni sektor. Osiguranje je stoga ključan instrument financijske otpornosti, ali ne može biti jedini odgovor na fizičke klimatske rizike. Potreban je sustavni pristup kako bi se pronašli najbolji modeli za Hrvatsku“, istaknuo je Tomislav Radoš, zamjenik predsjednika HGK-a.
Učinak na BDP i financijsku otpornost
Radoš je iznio podatak Svjetske banke prema kojem bi hrvatski BDP do 2050. mogao biti 2,1% manji zbog modeliranih scenarija klimatskih nepogoda, ako se ne poduzmu dodatne mjere.
Matej Bule, državni tajnik u Ministarstvu financija, istaknuo je da osiguranje nije samo privatna stvar, nego i dio otpornosti javnih financija i gospodarstva. Podsjetio je da je u zakonodavnoj proceduri Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju kojim se u hrvatsko zakonodavstvo prenose izmjene Direktive Solventnost II. Osiguratelji će morati izraditi planove za rizike održivosti i procijeniti izloženost klimatskim rizicima. Ako je izloženost značajna, morat će analizirati najmanje dva dugoročna klimatska scenarija, koji će se preispitati najmanje svake tri godine i ažurirati po potrebi. Među prijedlozima daljnjih aktivnosti, između ostaloga, naveo je analizu iskustava država članica, jačanje financijske pismenosti, praćenje razvoja zelenih financijskih instrumenata te razmatranje javno-privatne suradnje.
„Cilj nam je smanjiti financijske posljedice neosiguranih šteta i ojačati otpornost građana, poduzeća i hrvatskoga gospodarstva”, poručio je Bule.
