U sklopu 60. Međunarodne smotre folklora Zagreb, koja ove godine obilježava vrijedan jubilej, zagrebačka će publika 23. i 24. listopada imati priliku upoznati dvije prepoznatljive tradicije otoka Korčule: morešku i kumpaniju. Ovi jedinstveni plesovi s mačevima predstavit će se na Trgu bana Josipa Jelačića i Cvjetnom trgu, donoseći u središte glavnoga grada dio bogate kulturne baštine južne Dalmacije.
Riječ je o izvedbama koje nadilaze samu plesnu umjetnost. Moreška i kumpanija stoljećima čuvaju elemente lokalne povijesti, običaja i kolektivnog identiteta, a njihova prisutnost na Smotri folklora ujedno je i podsjetnik na važnost očuvanja nematerijalne kulturne baštine.
Moreška – stoljetna plesna drama grada Korčule
Moreška je duboko ukorijenjena u kulturnu tradiciju grada Korčule, gdje se izvodi više od četiri stoljeća. Za njezinu izvedbu zadužen je KUD Moreška, čiji plesači uz pratnju limene glazbe uprizoruju simboličnu borbu dviju vojski za djevojku bulu.
Dramski dio moreške temelji se na sukobu bijele vojske, predvođene Osmanom, i crne vojske koju predvodi Moro. Cjelina je oblikovana kroz osam koreografskih dijelova, u kojima se izmjenjuju plesni pokreti i mačevanje, stvarajući dojmljivu scensku priču. Glazbu koja prati morešku skladao je Krsto Odak 1937. godine.
Ovaj tradicionalni ples nije samo atraktivan scenski prikaz, već i važan simbol kulturnog identiteta Korčule. Njegova dugovječnost i kontinuitet izvođenja svjedoče o predanosti zajednice očuvanju vlastite baštine.
Kumpanija – ples koji čuva uspomenu na obranu otoka
Za razliku od moreške, koja je očuvana na Korčuli, kumpanija se njeguje u više otočnih mjesta. Primjerice u Žrnovu, Pupnatu, Čari, Smokvici, Blatu i Veloj Luci. U Zagreb dolaze članovi Viteškoga udruženja Kumpanjija iz Blata, koji će predstaviti ovu tradiciju karakterističnu po preciznim pokretima i usklađenosti izvođača.
Kumpanija je organizirana skupina muškaraca čija izvedba počiva na zajedništvu, disciplini i uvježbanosti. Prema predaji, ples podsjeća na borbe korčulanskih četa protiv gusara koji su napadali otok. Stoga se njegovo značenje prije svega povezuje s obranom zajednice i očuvanjem lokalne povijesti.
Iako su mačevi važan dio izvedbe, naglasak nije nužno na prikazu stvarne borbe. Kumpanija pripada skupini lančanih plesova s mačevima. Plesači se u izvedbi međusobno povezuju tako da svaki drži vršak mača plesača ispred sebe ili iza sebe. Takav raspored omogućuje oblikovanje složenih plesnih figura, tijekom kojih se lanac isprepliće, mijenja smjer i ponovno razdvaja. Imajući to na umu, riječ je o plesu koji iziskuje visoku razinu koordinacije.
Zajednička povijest s Međunarodnom smotrom folklora
Veza moreške i kumpanije sa zagrebačkom Smotrom folklora traje od samih početaka manifestacije. Oba su društva nastupila već na prvoj Smotri 1966. godine, čime su postala dio njezine duge povijesti predstavljanja tradicijskih kultura Hrvatske i svijeta.
Dodatnu vrijednost ovim plesovima daje činjenica da su upisani u Registar zaštićenih kulturnih dobara Republike Hrvatske. Njihova zaštita potvrđuje važnost očuvanja znanja, vještina i običaja koji se prenose među generacijama te čine prepoznatljiv dio hrvatske nematerijalne kulturne baštine.
Ovogodišnji nastupi u Zagrebu stoga nisu samo prilika za upoznavanje publike s dojmljivim plesnim umijećem, nego i način da se tradicija Korčule približi mlađim pokoljenjima i široj javnosti.
Gdje i kada pogledati nastupe
Izvedbe moreške i kumpanije održat će se 23. i 24. listopada na Trgu bana Josipa Jelačića i Cvjetnom trgu, u sklopu programa 60. Međunarodne smotre folklora Zagreb.
U slučaju kiše, nastupi planirani za 23. listopada bit će premješteni u Koncertnu dvoranu Blagoje Bersa pri Muzičkoj akademiji. Nastupi predviđeni za 24. listopada u slučaju lošeg vremena neće se održati. Zagrebačka publika tako će imati priliku susresti se s dvjema iznimnim tradicijama koje su se uspjele očuvati kao živi dio otočnog identiteta. Moreška i kumpanija podsjećaju da se kulturna baština ne čuva samo zapisima i sjećanjima, nego ponajprije njezinim aktivnim prenošenjem na nove naraštaje.
Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za medije.
