Europska komisija objavila izvješće: EU je znanstveni lider, ali se suočava s izazovima u komercijalizaciji i ulaganjima

Futuristička vizija s laboratorijskim istraživanjima i naprednim gradskim krajolikom s letećim vozilima
AI Ilustracija

Europska komisija predstavila detaljnu analizu: EU zadržava vodeću poziciju u znanosti, ali potrebna su strateška ulaganja i bolja komercijalizacija

Europska komisija objavila je danas svoje najnovije izvješće, izdanje za 2026. godinu, pod naslovom “Science, Research and Innovation Performance of the EU”. Ovaj sveobuhvatni dokument pruža detaljnu procjenu europskog istraživačkog i inovacijskog krajolika, ističući značajan napredak, ali i ključne izazove s kojima se Unija suočava na globalnoj sceni.

Prema izvješću, Europska unija zadržava svoju poziciju globalnog znanstvenog lidera. EU se nalazi na drugom mjestu u svijetu po znanstvenom outputu, a 57% znanstvenih publikacija europskih istraživača uključuje međunarodnu suradnju. Nadalje, kvaliteta istraživanja u EU ostaje na visokoj razini, što potvrđuje kontinuirani doprinos europskih znanstvenika globalnoj bazi znanja.

Ključni izazovi: od znanosti do tržišta

Unatoč ovim impresivnim rezultatima na polju znanosti, izvješće naglašava da je Europa manje uspješna u pretvaranju te znanstvene snage u strateške tehnologije, tržišno vodstvo i rast produktivnosti. Identificirana su četiri glavna izazova koja ometaju ovaj prijelaz:

1. Ulaganja

Kako bi se postigao cilj ulaganja 3% BDP-a u istraživanje i razvoj (R&D) do 2030. godine, Europska unija bi prema procjenama trebala osigurati dodatnih €560 milijardi. Nedostatak značajnih financijskih sredstava predstavlja jednu od najvećih prepreka za daljnji razvoj i komercijalizaciju europskih inovacija.

2. Fragmentacija

Naporima u području istraživanja i inovacija i dalje dominira raspršenost između država, regija i institucija. Ta fragmentacija ograničava njihov ukupni utjecaj i onemogućuje stvaranje sinergija koje bi mogle ubrzati napredak.

3. Povećanje razmjera inovacija (Scaling up innovation)

Postoje značajne prepreke u financiranju, valorizaciji znanja i implementaciji tehnologija, što otežava put od otkrića do tržišta. Posebno su ugrožena područja poput umjetne inteligencije, naprednih poluvodiča i računalstva u oblaku, gdje je brzina razvoja ključna za globalnu konkurentnost.

4. Globalna konkurencija

Europa mora ojačati svoju poziciju u strateškim tehnologijama, istovremeno održavajući znanstvenu izvrsnost i privlačeći talentirane stručnjake. Inicijative poput “Choose Europe” ključne su za privlačenje i zadržavanje vrhunskih umova potrebnih za globalno natjecanje.

Izvješće naglašava da znanost, istraživanje i inovacije moraju igrati središnju ulogu u poticanju produktivnosti EU, istovremeno podržavajući europske ekološke ciljeve i socijalni model.

Od nalaza do konkretnih akcija

Kako bi se ovi izazovi uspješno riješili, izvješće poziva na bolju koordinaciju javnih i privatnih ulaganja, snažniju suradnju između regija te jasniji fokus na tehnologije koje su najkritičnije za budućnost Europe. Također se ističe potreba za uklanjanjem prepreka koje sprječavaju pretvaranje istraživanja u proizvode i usluge, posebno u područjima financiranja i implementacije tehnologija.

Kako bi se zatvorio investicijski jaz, Komisija je predložila snažniji proračun za istraživanje i inovacije za razdoblje 2028.-2034., kao i mjere za mobilizaciju privatnog i institucionalnog kapitala. Jedna od takvih mjera je “Scaleup Europe Fund“, koji je već najavio sedam investicija u europske tehnološke tvrtke.

Nadalje, radi rješavanja problema fragmentacije, Komisija priprema “European Research Area Act”. Ovaj zakon će ojačati koordinaciju između prioriteta istraživanja i inovacija na razini EU i nacionalnih prioriteta, poboljšati planiranje ulaganja i ukloniti preostale prepreke za protok znanja i talenata.

Kako bi se pomoglo inovativnim tvrtkama da se razvijaju, Komisija je predložila “European Innovation Act”. Ovaj zakon će olakšati pristup tržištima javne nabave i omogućiti financiranje temeljeno na intelektualnom vlasništvu.

Sve ove inicijative zajedno imaju za cilj jačanje pozicije Europe u strateškim tehnologijama. One nadopunjuju napore poput inicijative “Choose Europe”, čiji je cilj privući i zadržati istraživače, inovatore i poduzetnike potrebne Europi za globalno natjecanje.

Pozadina izvješća

Izvješće “Science, Research and Innovation Performance of the EU” pruža detaljan pregled uspješnosti EU u području znanosti, istraživanja i inovacija. Analizira ključne odrednice te uspješnosti i nudi preporuke za buduće politike. Namijenjeno je kreatorima politika, dionicima i široj javnosti kako bi ih informiralo o snagama, izazovima i strateškim prioritetima EU u vrijeme rastuće globalne konkurencije i brzih tehnoloških promjena.

Analiza uključuje međunarodna usporedbe, posebno s velikim ekonomijama poput Sjedinjenih Američkih Država i Kine, kako bi se procijenila pozicija EU na globalnoj razini. Također predstavlja tematske i sektorske uvide te povezuje dokaze s trenutnim i budućim inicijativama politika EU.

Danas se u Bruxellesu, kao i online, održava i događaj povodom predstavljanja izvješća, na kojem će se raspravljati o ključnim nalazima i njihovim implikacijama.

Često postavljana pitanja

Koja je glavna poruka izvješća Europske komisije o znanosti, istraživanju i inovacijama za 2026. godinu?

Glavna poruka je da je EU globalni znanstveni lider i rangira se na drugom mjestu po znanstvenom outputu, ali se suočava s izazovima u pretvaranju te znanstvene snage u strateške tehnologije, tržišno vodstvo i rast produktivnosti, prvenstveno zbog nedovoljnih ulaganja i fragmentacije napora.

Koji su glavni izazovi istaknuti u izvješću?

Glavni izazovi su nedovoljna ulaganja (potrebno dodatnih €560 milijardi do 2030. za postizanje 3% BDP-a u R&D), fragmentacija istraživačkih napora, poteškoće u povećanju razmjera inovacija (scaling up) i jačanje pozicije u globalnoj konkurenciji strateških tehnologija.

Koje su ključne inicijative Europske komisije za rješavanje ovih izazova?

Komisija predlaže snažniji proračun za istraživanje i inovacije (2028.-2034.), mjere za mobilizaciju privatnog kapitala (npr. Scaleup Europe Fund), European Research Area Act za bolju koordinaciju te European Innovation Act za lakši pristup tržištu i financiranju.