Agrosolari mogu ublažiti i utjecaj klimatskih promjena na poljoprivredu
2 min read
S obzirom na zemljopisni položaj Hrvatske, ulaganje u sunčane elektrane jedno je od najekonomičnijih i najučinkovitijih načina ulaganja u obnovljive izvore energije. Gospodarska osnova korištenja agrosolarnih elektrana je dvostruko korištenje poljoprivrednih površina. Hrvatska raspolaže s preko dva i pol milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta. Kad bi se samo jedan posto tih površina iskoristio za postavljanje agrosolarnih elektrana, ukupna proizvedena energija bila bi oko 4500 GWh godišnje. Poruke su to s radionice održane danas u Hrvatskoj gospodarskoj komori u organizaciji HGK, „Agrosolarstvo u Republici Hrvatskoj“.
Naime, nedavno su se u Izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju po prvi put definirale agrosunčane elektrane. „Agrosunčane elektrane se najčešće primjenjuju u sinergiji sa stočarstvom te na površinama gdje se uzgajaju jednogodišnje kulture. Trebalo bi omogućiti postavljanje agrosunčanih elektrana na poljoprivredne oranice, trajne travnjake te ostale vrste zemljišta, a ne ograničavati agrosunčane elektrane samo na površine pod trajnim nasadima,“ rekao je Ivan Strunje iz Udruženja obnovljivih izvora HGK i tvrtke Neoen.
„U Hrvatskoj se posljednjih godina suočavamo s intenzivnim efektima klimatskih promjena. Pažljivim uvođenjem solarnih instalacija u ili iznad nasada, formiraju se određeni i specifični mikroklimatski uvjeti. Kako je ovo relativno novi koncept, a istraživanja u poljoprivredi zahtijevaju višegodišnje praćenje, rezultata nema mnogo, ali su evidentne određene činjenice koje ukazuju da se temperatura tla ispod agrosolara smanjuje za 2-3 °C, dok se količina vode povećava za preko 20 posto,“ rekla je Nike Sudarević iz Udruženja poljoprivrede HGK i tvrtke PP Orahovica.
