Obnova Velikog Tabora ulazi u novu fazu. Nakon što su tijekom proteklih desetljeća obnovljeni brojni dijelovi ovog vrijednog spomeničkog kompleksa, na red je došao i bastion na njegovoj zapadnoj strani. Riječ je o važnom ostatku nekadašnjeg fortifikacijskog sustava koji je štitio prilaz utvrđenom dvoru. Za građevinsku sanaciju bastiona Ministarstvo kulture i medija u 2026. godini odobrilo je 700.000 eura Muzejima Hrvatskog zagorja. Ukupna vrijednost planiranih radova procjenjuje se na 1,2 milijuna eura.
Bastion kao dio šire obrambene cjeline
Bastion koji će biti obnovljen nalazi se na zapadnom dijelu kompleksa, na području koje je nekoć imalo važnu ulogu u nadzoru pristupa Velikom Taboru. Njegova funkcija nije bila izolirana – bio je povezan s vanjskim obrambenim zidom i drugim elementima fortifikacijskog sustava.
Riječ je o peterokutnoj građevini koja svjedoči o vremenu kada je zaštita utvrde zahtijevala sve složenija obrambena rješenja. Uz bastion su se nalazili i drugi elementi vanjske obrane, među kojima dvije polukružne stražarnice te četvrtasta ulazna kula.
Kako je kroz stoljeća nestajala potreba za takvom vrstom obrane, pojedini dijelovi vanjskog obrambenog sklopa propadali su, mijenjali namjenu ili u potpunosti nestajali. Bastion je stoga danas osobito vrijedan jer predstavlja sačuvani dio nekada znatno većeg sustava obrane Velikog Tabora.
Od srednjovjekovne jezgre do renesansne utvrde
Današnji izgled Velikog Tabora rezultat je višestoljetnog razvoja. U njegovoj se arhitekturi mogu prepoznati različite faze gradnje i prilagodbe potrebama vremena.
Najstariji dio kompleksa čini kasnogotički peterokutni dvorac. Oko njega su kasnije podignute četiri polukružne renesansne kule, međusobno povezane zidovima, odnosno kurtinama. Tijekom 16. stoljeća obrambeni sustav dodatno se širi izgradnjom vanjskog obrambenog prstena kojemu je pripadao i bastion. Razvoj fortifikacije bio je povezan i s promjenama u načinu ratovanja. Pojava i sve veća uporaba vatrenog oružja zahtijevala je prilagodbu obrambene arhitekture, što je vidljivo i na samom Velikom Taboru. Obrambeni elementi kompleksa, uključujući artiljerijske strijelnice, svjedoče o nastojanju da se utvrda prilagodi novim vojnim okolnostima.
Desetljeća istraživanja i obnove
Aktualni radovi na bastionu ne predstavljaju zaseban pothvat, nego nastavak dugotrajnog procesa obnove dvorca. Sustavnija konzervatorska istraživanja intenzivirana su sredinom 1990-ih, nakon čega su uslijedili brojni građevinski, restauratorski i arheološki zahvati.
Posebno važna faza obnove započela je krajem 2008. godine. Tada su obuhvaćena vanjska pročelja renesansnih kula i kurtina, krovišta te različiti konstruktivni dijelovi kompleksa. Obnova se pritom nije temeljila samo na građevinskim zahvatima. Paralelno su provođena arheološka istraživanja koja su omogućila bolje razumijevanje razvoja utvrde, njezinih građevinskih faza i načina na koji se kompleks mijenjao kroz povijest.
Istraživanja su obuhvatila i područje bastiona te prostora nekadašnje ulazne kule, gdje su provedena probna arheološka sondiranja. Takav pristup omogućuje da se budući zahvati temelje na što potpunijem razumijevanju povijesne strukture kompleksa.
Očuvanje povijesne konstrukcije uz novu namjenu
Bastion danas više nema obrambenu funkciju kakvu je imao u prošlosti, ali njegova vrijednost nije ništa manja. Naprotiv, njegova obnova omogućit će očuvanje jednog od preostalih materijalnih tragova nekadašnjeg obrambenog prstena Velikog Tabora.
Planirani zahvat istodobno otvara mogućnost da taj prostor dobije novu ulogu unutar muzejske i turističke prezentacije kompleksa. Cilj suvremene zaštite baštine više nije samo zaustaviti propadanje povijesne građevine, već je uključiti u život prostora i učiniti je razumljivom današnjim posjetiteljima.
Novi korak u cjelovitoj obnovi Velikog Tabora
Obnova bastiona tako predstavlja još jednu etapu u višedesetljetnom nastojanju da se Veliki Tabor sačuva kao cjelovita povijesna i arhitektonska cjelina. Nakon radova na dvorcu, kulama, pročeljima, krovištima i drugim dijelovima kompleksa, pažnja se sada usmjerava i na njegove rubne obrambene strukture.
Sačuvani bastion omogućuje bolje razumijevanje načina na koji je Veliki Tabor nekoć funkcionirao kao utvrđeni kompleks, ali i otvara prostor za njegovo daljnje uključivanje u suvremenu kulturnu i turističku ponudu Hrvatskog zagorja. Novi radovi stoga imaju dvojaku vrijednost: čuvaju autentične tragove prošlosti i istodobno stvaraju preduvjete da oni budu dostupni i razumljivi budućim naraštajima.
Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za medije.
