Hrvatska među rijetkim europskim državama s porastom broja knjižnica
Najnovije izvješće stručne skupine Europske unije, izrađeno u okviru Otvorene metode koordinacije (OMK), svrstalo je Hrvatsku među svijetle primjere zemalja koje uspješno razvijaju knjižnični sustav i promiču kulturu čitanja. Dok je velik dio Europe posljednjih godina bilježio zatvaranje knjižnica, Hrvatska se našla među svega nekoliko država koje su povećale njihov broj. Uz Hrvatsku, takav pozitivan trend ostvarile su još Francuska, Portugal i Slovenija.
Izvješće posebno naglašava važnost kontinuiranog ulaganja u knjižnice kao javne ustanove koje oduvijek imaju značajnu ulogu u obrazovanju, dostupnosti kulture i razvoju lokalnih zajednica.
Knjižnice kao središta znanja i uključivosti
Dokument naziva Izgradnja mostova: jačanje višestrukih uloga knjižnica kao vrata i prijenosnika kulturnih djela, vještina i europskih vrijednosti opisuje knjižnice kao mnogo više od mjesta posudbe knjiga. One danas predstavljaju prostore učenja, razmjene znanja, razvoja digitalnih vještina i društvenog povezivanja.
Europski stručnjaci ističu da knjižnice imaju važnu ulogu u jačanju pismenosti, smanjenju digitalnog jaza, razvoju medijske pismenosti te promicanju cjeloživotnog obrazovanja. U vremenu brojnih društvenih izazova, one predstavljaju jednu od ključnih karika u jačanju kulture čitanja zajednice.
Hrvatski programi prepoznati kao primjeri dobre prakse
Među projektima koje je EU izdvojila kao uspješne nalaze se i manifestacija Mjesec hrvatske knjige. Važno je istaknuti i nacionalnu kampanju “I ja želim čitati!” namijenjenu osobama s teškoćama čitanja i disleksijom.
“Mjesec hrvatske knjige” već desetljećima okuplja knjižnice i druge kulturne ustanove te razne sudionike u zajedničkom promicanju knjige i čitanja. Tijekom manifestacije diljem Hrvatske održavaju se tisuće programa kojima se nastoji približiti književnost svim generacijama građana.
Posebno priznanje dobila je i splitska “Knjižnica Dalmatina”, koja kroz svoju zbirku čuva vrijednu kulturnu baštinu povezanu s Ljubom Stipišićem Delmatom i Jakšom Fiamengom. Kao primjer uključive kulturne prakse istaknuta je i kampanja “I ja želim čitati!”. Nju provodi Hrvatsko knjižničarsko društvo s ciljem poboljšanja pristupa literaturi osobama s disleksijom i drugim teškoćama čitanja.
Sustavna ulaganja u knjižničnu infrastrukturu
Pozitivni rezultati hrvatskog knjižničnog sustava povezani su i s višegodišnjim ulaganjima u obnovu i razvoj knjižnične infrastrukture. Korištenjem nacionalnih i europskih izvora financiranja posljednjih godina obnavljane su postojeće knjižnice te građeni novi prostori. Građanima se sustavno nastoji omogućavati sve kvalitetniji pristup knjižničnim uslugama.
Poseban naglasak stavljen je na razvoj mreže pokretnih knjižnica. Programom “Učinkoviti ljudski potencijali” i projektom “Čitanjem do uključivog društva” financirana je nabava bibliobusa i bibliokombija. Njima se omogućuju dostupnost knjiga i knjižničnih usluga stanovnicima udaljenijih područja te pripadnicima ranjivih skupina.
Dugoročna potpora razvoju kulture čitanja
Rezultati predstavljeni u europskom izvješću potvrđuju kako se razvoj knjižnica i promicanje čitanja u Hrvatskoj temelje na dugoročno planiranim kulturnim politikama. Ulaganja u infrastrukturu, nacionalne programe i projekte usmjerene na uključivost doprinose stvaranju dostupnijeg knjižničnog sustava te razvoju čitateljskih navika među građanima svih dobnih skupina.
U pripremi europskog izvješća sudjelovale su i hrvatske predstavnice Ivona Despot iz Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske te Dorja Mučnjak iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.
Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za medije.
