Svemirski teleskop Euclid Europske svemirske agencije (ESA) otkrio je svoj prvi, dosad nepoznati komet, na slikama snimljenim između 16. i 24. rujna 2026. godine. Novi komet, službeno potvrđen 8. listopada, nosi oznaku Komet C/2026 S1 (Euclid).
Ovo otkriće smatra se značajnim jer je misija Euclid primarno dizajnirana za snimanje dubokih, statičnih slika udaljenih galaksija, a ne za praćenje brzo pokretnih objekata Sunčevog sustava poput kometa. Brza identifikacija i validacija pokazuju da Euclid može detektirati nove komete dok su još relativno daleko od Sunca, što otvara mogućnost pronalaženja ciljeva za buduću ESA-inu misiju Comet Interceptor.
Detalji otkrića i potvrda
Prvotno otkriće napravio je Mikko Pöntinen sa Sveučilišta u Helsinkiju, u suradnji sa Znanstvenom radnom skupinom za objekte Sunčevog sustava Konzorcija Euclid. Korišten je softver za detekciju pokretnih objekata koji je razvio Pöntinen za praćenje malih tijela Sunčevog sustava na Euclidovim slikama.
Identifikacija pomoću softvera
“Softver je označio ‘trag’ razmazan preko nekoliko slika, što je rezultat brzo pokretnog objekta. Predviđanjem njegove pozicije uspio sam ga identificirati i na drugim slikama, pronašavši ga u ukupno pet setova snimaka”, izjavio je Pöntinen. Daljnjim pregledom utvrđeno je da objekt ima magloviti oblak oko sebe, što ukazuje na aktivan objekt poput kometa koji oslobađa prašinu i plin.
Komet je otkriven u području nazvanom ‘Euclid Deep Field North’, a zabilježen je u pet različitih vidnih polja tijekom nekoliko dana, s ukupno 16 ekspozicija.
Službena potvrda
Nakon provjere u katalozima poznatih kometa i asteroida, nije pronađeno podudaranje. Pöntinen je stoga prijavio opažanja Centru za male planete (MPC) Međunarodne astronomske unije kao novi komet. To je omogućilo astronomima na Zemlji da doprinesu daljnjim promatranjima. MPC je naknadno potvrdio da se radi o kometu 8. listopada, nakon čega je dobio službenu oznaku C/2026 S1 (Euclid).
Karakteristike i orbita kometa
Komet se nalazi na udaljenosti od približno 1,3 milijarde kilometara od Zemlje, što odgovara udaljenosti između orbita Jupitera i Saturna. Međutim, ne nalazi se u istoj horizontalnoj ravnini kao planeti, već se trenutno kreće ‘iznad’ Sunčevog sustava po orbiti za čiji će mu obilazak trebati tisuće godina. Točna orbitalna perioda bit će preciznije definirana prikupljanjem dodatnih podataka.
Značaj otkrića za misiju Euclid
Teleskop Euclid namjerno izbjegava pojas neba bogat asteroidima i kometima duž ravnine Sunčevog sustava kako bi smanjio neželjeni odsjaj prašine. Uz to, strategija snimanja ‘step-and-stare’ obično posjećuje svaki dio neba samo jednom, što otežava ponovno promatranje objekta radi potvrde.
“Očekuje se da će Euclid otkriti vrlo malo kometa, stoga je sretna slučajnost da je kombinacija orbite kometa i Euclidovog skeniranja u tim danima uhvatila objekt na više slika”, rekao je Bruno Altieri, znanstvenik arhiva misije Euclid i dio tima koji je sudjelovao u otkriću.
Valeria Pettorino, znanstvenica na projektu Euclid, dodala je: “Iako ovaj konkretan komet nije prikladan kandidat za misiju Comet Interceptor, proces otkrića i uzbunjivanja daje nam stvarni testni slučaj za buduću koordinaciju naša dva misijska tima.”
O misiji Euclid
Cilj misije Euclid je otkriti skriveni utjecaj tamne tvari i tamne energije na vidljivi svemir. Tijekom šestogodišnjeg razdoblja, Euclid će promatrati oblike i kretanja milijardi galaksija udaljenih do 10 milijardi svjetlosnih godina. Euclid je europska misija koju je izgradila i kojom upravlja ESA, uz doprinose država članica i NASA-e. Glavni izvođač za izgradnju satelita je Thales Alenia Space, dok je Airbus Defence and Space razvio modul s teretom, uključujući teleskop.
