Članovi ISSP tima predstavili istraživanja na Hrvatskim politološkim razgovorima

Hrvatski politološki razgovori International Social Survey Programme
Foto: Hrvatsko sociološko društvo

Dio nacionalnog projektnog tima International Social Survey Programmea (ISSP) sudjelovao je na skupu Hrvatski politološki razgovori 2026, održanom 5. i 6. studenoga 2026., s četiri izlaganja o nacionalnom identitetu, rodu i seksualnosti, umjetnoj inteligenciji te društvenoj nesigurnosti.

Izlaganja su se temeljila na najnovijim podacima ISSP-a i bila su doprinos raspravi o politici u doba nesigurnosti, u okviru koje je postavljeno pitanje nalazi li se društvo između kaosa i novog poretka.

Četiri izlaganja temeljena na podacima ISSP-a

Filip Fila i Nikola Petrović predstavili su izlaganje „Koncepcije nacionalnog identiteta u srednjoj i istočnoj Europi: granice uključivanja/isključivanja“. Ivan Tranfić izlagao je o temi „Promjene stavova o pitanjima roda i seksualnosti u kontekstu antirodnih mobilizacija u Hrvatskoj“.

Jaka Primorac predstavila je izlaganje „Svakodnevna digitalna ukorijenjenost i (ne)lagoda s umjetnom inteligencijom na poluperiferiji: primjer Hrvatske“. Branko Ančić izlagao je o temi „Sociologija kolapsa kao okvir za čitanje društvene nesigurnosti – primjeri iz europske polu-periferije“.

Hrvatski politološki razgovori International Social Survey Programme
Foto: Hrvatsko sociološko društvo

Društvena promjena i stavovi o rodu

Promatrajući kolaps kroz dezintegraciju društvenih činjenica, istraživanja upućuju prije na stanje društvene promjene nego na kaos ili kolaps. Antirodni pokret eksplicitno govori jezikom propasti, ali premda je uspio preoblikovati političku agendu, isto ne vrijedi za vrijednosti stanovništva.

Javna rasprava o umjetnoj inteligenciji uokvirena je strahom od gubitka kontrole. No nelagoda prema umjetnoj inteligenciji ne prati tehnološki optimizam, nego povjerenje u posredovane odnose i odnos prema korporativnoj moći.

Nacionalni identitet i financiranje projekta

Migracije se tumače i kao prijetnja nacionalnom „mi“, no podaci pokazuju da koncepcije nacionalnog identiteta postaju građanskije, dok su očekivanja prema imigrantima istodobno sve zahtjevnija. Taj paradoks pokazuje da se granice pripadnosti istodobno otvaraju i zatvaraju.

U sva tri slučaja ne mijenjaju se temelji poretka, nego njegove granice i raspodjela. Projekt International Social Survey Programme – ISSP (007/IDIZ Programski ugovor 2024.–27.) financijski podržava Institut za društvena istraživanja u Zagrebu u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), financiranog iz instrumenta NextGenerationEU.