Mitovi o Vikinzima: Što nam filmovi lažno serviraju?

Uvod u priču

Kada pomislite na Vikinge, što vam prvo pada na pamet? Vjerojatno ekipa s rogatim šljemovima, prljavi bradonje koji se valjaju po blatu i jedina im je životna misija zapaliti prvo selo na koje nalete uz čašu medovine. Hvala Hollywoodu na toj slici, ali istina je zapravo puno zanimljivija (i puno manje “rogata”). Vikinzi su bili mnogo više od običnih razbojnika; bili su vješti trgovci, istraživači i, vjerovali ili ne, poprilično uredni tipovi koji su itekako držali do svoje frizure.

Najluđe činjenice

Dok filmovi sugeriraju da su Vikinzi dane provodili isključivo u pljačkanju, povijesni podaci govore o jednoj od najmobilnijih civilizacija onog doba. Evo nekoliko činjenica koje bi mogle šokirati vaše uvjerenje o ovim skandinavskim avanturistima:

• Higijena na prvom mjestu: Arheolozi su pronašli češljeve, pincete i žlice za uši napravljene od životinjskih kostiju. Da, dobro ste čuli, Vikinzi su bili opsjednuti njegom.
• Skijanje kao sport: Vikinzi su koristili skije prije više od 6.000 godina, prvenstveno za lov i putovanje kroz snijeg, što ih čini pionirima zimskih radosti.
• Globetrotteri: Nisu stali na obalama Europe. Prema podacima koje navodi History Channel, doprli su čak do Sjeverne Amerike davno prije Kolumba.

Urbani mitovi i teorije

Najveći mit koji moramo pokopati jednom zauvijek je onaj o rogatim šljemovima. Iako izgledaju “opako” na plakatima za filmove, ne postoji apsolutno nikakav arheološki dokaz da su Vikinzi nosili rogove u borbi. Zašto bi to itko radio? Zamislite da vas u žaru bitke netko zgrabi za rogove – to je recept za katastrofu, a ne za pobjedu.

Još jedna teorija koja se često provlači jest da su bili jedna homogena, barbarska skupina. Istina je da “Viking” nije bila nacionalnost, već zanimanje. To je bio poziv – otići u “viking” značilo je otići u ekspediciju, bilo trgovačku ili pljačkašku. Više o tome kako su ti mitovi nastali u popularnoj kulturi možete istražiti na stranici Wikipedia.

Što kaže znanost i povijest

Znanost je neumoljiva kada je u pitanju vikinška DNK. Nedavna velika genetska studija pokazala je da su Vikinzi bili genetski vrlo raznoliki, s korijenima koji sežu od južne Europe do Azije. Nisu bili samo “čistokrvni” Skandinavci, već su putem svojih osvajanja i trgovine miješali gene s narodima koje su susretali.

Također, vikinško društvo je bilo iznenađujuće napredno po pitanju ženskih prava. Žene su mogle posjedovati imovinu, tražiti razvod i nasljeđivati bogatstvo dok su njihovi muževi bili na putovanjima. Ako želite vidjeti kako se ova povijesna kompleksnost često gubi u filmskim adaptacijama, bacite oko na ocjene i kritike vikinških filmova na IMDb-u, gdje se vidi jasna razlika između povijesnih drama i čiste fikcije.

Zaključak

Dakle, sljedeći put kad vidite nekog filmskog Vikinga s rogatim šljemom kako urla u kameru, sjetite se da je taj lik vjerojatno bio samo dio holivudske fantazije. Pravi Vikinzi bili su mnogo kompleksniji: uredni pomorci, vješti trgovci i ljudi koji su oblikovali svijet puno više nego što smo to spremni priznati. Povijest je često zanimljivija od najluđeg scenarija, a Vikinzi su savršen dokaz da istina uvijek nadmašuje fikciju.