Europski akt o slobodi medija u Republici Hrvatskoj dobio je svoj provedbeni okvir stupanjem na snagu posebnog zakona 26. ožujka 2026., osam dana nakon objave u Narodnim novinama. Riječ je o zakonu kojim se osigurava provedba Uredbe o uspostavi zajedničkog okvira za medijske usluge na unutarnjem tržištu te izmjeni Direktive 2010/13/EU. Ovaj zakonski iskorak važan je jer jača slobodu medija, transparentnost vlasništva i financiranja te uvodi snažniji regulatorni nadzor nad cjelokupnim medijskim sektorom u Hrvatskoj.
Provedba EMFA-e i novi regulatorni okvir
Uredba Europskog akta o slobodi medija izglasana je u travnju 2024., a na snagu je stupila u kolovozu 2025. Budući da se radi o uredbi, ona je izravno primjenjiva u svim državama članicama Europske unije. Ipak, hrvatski zakonodavac prepoznao je potrebu za donošenjem nacionalnog provedbenog propisa kako bi se osigurala učinkovita primjena novih europskih pravila u praksi.
Zašto je bio potreban nacionalni zakon
Iako je Europski akt o slobodi medija nadređen nacionalnom zakonodavstvu, pojedina pitanja zahtijevala su jasnu institucionalnu i proceduralnu prilagodbu. Provedbeni zakon omogućuje precizno definiranje nadležnosti tijela, obveza medija i javnih institucija te mehanizama nadzora. Time se stvara stabilan okvir za zaštitu uredničke neovisnosti, jačanje pluralizma i bolju kontrolu tržišnih koncentracija u medijskom sektoru.
Ciljevi Europskog akta o slobodi medija
Europski akt o slobodi medija uspostavlja zajednički okvir za sve vrste medijskih usluga na unutarnjem tržištu Europske unije. Njegovi ključni ciljevi su zaštita novinarskih sloboda, povećanje transparentnosti vlasništva i izvora financiranja medija te poticanje održivosti i vidljivosti pouzdanih, urednički oblikovanih medija. Istodobno se nastoji očuvati neovisnost medija i spriječiti prekomjerna koncentracija vlasništva.
Transformacija Agencije za elektroničke medije
Jedna od najznačajnijih promjena koje donosi novi zakon jest institucionalna transformacija dosadašnje Agencije za elektroničke medije u Agenciju za medije. Time se uspostavlja snažnije i neovisnije regulatorno tijelo s proširenim nadležnostima nad cijelim medijskim sektorom, a ne samo elektroničkim medijima.
Proširenje nadležnosti na tiskane medije
Pod nadležnost Agencije za medije sada ulaze i tiskani mediji, koji dobivaju obvezu podnošenja financijskih izvještaja i prijave vlasničkih struktura. Za razliku od elektroničkih medija, tiskani mediji neće biti pod regulacijom sadržaja, ali će podlijegati pravilima financijske transparentnosti. Ovaj korak omogućuje cjelovitiji uvid u vlasničke i financijske odnose na medijskom tržištu.
Jedinstveni regulator kao preduvjet učinkovitog nadzora
Uspostava jedinstvenog regulatora nije samo administrativna promjena. Ona je ključni preduvjet za provedbu osnaženih odredbi Europskog akta o slobodi medija, osobito u području kontrole vlasništva i transparentnosti financiranja. Objedinjavanjem nadzora smanjuje se regulatorna fragmentacija i jača institucionalna neovisnost.
Transparentnost financiranja i nova izvještajna pravila
Novi zakon detaljno propisuje obveze vezane uz transparentnost vlasništva i izvore financiranja medija. Poseban naglasak stavljen je na javno izvještavanje o korištenju javnog novca, čime se povećava odgovornost i povjerenje u medijski sustav.
Mediji će ubuduće morati detaljno izvještavati o prihodima od državnih potpora, sredstava jedinica lokalne samouprave, oglašavanja tijela državne uprave i javnih ustanova te o prihodima od oglašavanja subjekata iz trećih zemalja. Istodobno, državna i javna tijela imat će obvezu izvještavanja o iznosima koje su u protekloj godini potrošila na oglašavanje u pojedinim medijima. Ovakav sustav dvostranog izvještavanja jača kontrolu i smanjuje prostor za netransparentno financiranje.
Strukturne promjene unutar Agencije za medije
Zakon donosi i važne unutarnje promjene u načinu upravljanja regulatornim tijelom. Napušta se dosadašnji model u kojem je jedna osoba istodobno obnašala funkciju predsjednika Vijeća i ravnatelja Agencije, čime se uvodi jasnija podjela odgovornosti.
Vijeće za medije ostaje neovisno regulatorno tijelo odgovorno za donošenje ključnih odluka, dok se uvodi posebna pozicija ravnatelja Agencije, zaduženog za izvršno-operativno vođenje. Ravnatelj će se imenovati putem javnog natječaja, čime se dodatno jača transparentnost i profesionalizacija upravljanja.
Nadležnosti Vijeća za medije proširuju se na nadzor provedbe Europskog akta o slobodi medija, uključujući zaštitu uredničke neovisnosti, procjenu utjecaja tržišnih koncentracija na medijski pluralizam, nadzor imenovanja upravljačkih tijela javnih medijskih servisa poput HRT-a i Hine te nadzor metodologije mjerenja publike.
Zaključak
Europski akt o slobodi medija kroz novi provedbeni zakon predstavlja jednu od najznačajnijih reformi hrvatskog medijskog zakonodavstva u posljednjih nekoliko godina. Uspostavom jedinstvenog i osnaženog regulatora, jačanjem transparentnosti financiranja te strožom kontrolom medijske koncentracije stvaraju se uvjeti za stabilniji, neovisniji i pluralniji medijski sustav. Donošenje zakona označava važan korak u usklađivanju nacionalnih praksi s europskim standardima i jačanju povjerenja javnosti u rad medija.
