Zagreb obilježio 60. Međunarodnu smotru folklora

Jubilarno izdanje okupilo brojne izvođače i ljubitelje folklora

Zagreb je od 15. do 19. srpnja ponosno bio domaćin jubilarnog, 60. izdanja Međunarodne smotre folklora, jedne od najdugovječnijih i najznačajnijih kulturnih manifestacija posvećenih tradicijskoj baštini. Tijekom pet festivalskih dana, metropola je ponovno postala mjesto susreta različitih kultura, običaja i glazbeno-plesnih izričaja. Ulice, trgovi i pozornice ispunili su se zvukovima tradicijskih instrumenata, pjesme i raskošnim narodnim nošnjama.

Ovogodišnja Smotra održana je pod geslom „Otpornost baštine“. Time se željela istaknuti važnost očuvanja nematerijalne kulturne baštine u vremenu ubrzanih društvenih promjena. Festival je dokazao da se tradicija može uspješno prenositi na nove generacije, ostajući živ dio kulturnog identiteta zajednice.

Bogat sadržaj na više gradskih pozornica

Program se odvijao na nekoliko prepoznatljivih zagrebačkih lokacija, među kojima su bili Trg bana Josipa Jelačića, Zrinjevac, plato Gradec te Kulturni centar Travno. Osim večernjih nastupa folklornih ansambala, organizirani su koncerti tradicijske glazbe, plesne radionice, izložbe, predstavljanja običaja i narodnih rukotvorina te sadržaji namijenjeni najmlađima.

Posebnu živost gradu dale su folklorne povorke i nastupi na otvorenom, tijekom kojih su izvođači publici približili plesove i glazbu svojih krajeva. Posjetitelji su imali priliku upoznati bogatstvo hrvatske tradicijske kulture, ali i običaje i umjetničke izraze gostujućih skupina iz drugih država, čime je festival još jednom potvrdio svoj međunarodni karakter.

Jubilej obilježen posebnim programima

Šezdeseta obljetnica Smotre bila je prilika za osvrt na njezinu dugu tradiciju. Dio programa bio je posvećen ansamblima i kulturno-umjetničkim društvima koja desetljećima sudjeluju u očuvanju hrvatske folklorne baštine. Poseban naglasak stavljen je na tradicije koje se danas nalaze na popisu zaštićene nematerijalne kulturne baštine Republike Hrvatske.

Uz izvedbe izvornih plesova i pjesama, publika je bila u prilici vidjeti bogatstvo narodnih nošnji, upoznati različite stilove tradicijskog pjevanja te čuti zvukove autohtonih glazbala koja se i danas koriste u pojedinim hrvatskim krajevima. Time je Smotra još jednom pokazala kako folklor obuhvaća mnogo više od scenskog nastupa. Predstavlja način života, zajedništva i prenošenja znanja s koljena na koljeno.

Važnost očuvanja nematerijalne kulturne baštine

U vremenu kada globalizacija sve snažnije utječe na svakodnevni život, manifestacije poput ove imaju ključnu ulogu u očuvanju kulturnog identiteta. One omogućuju da se tradicijske vrijednosti predstave široj publici na zanimljiv i suvremen način. Istodobno se potiče mlađe na uključivanje u rad kulturno-umjetničkih društava i nastavak njegovanja običaja svojih sredina.

Folklor nije samo ples ili pjesma. On obuhvaća jezik, glazbu, rukotvorine, narodne nošnje, svečanosti i običaje koji su utkani u povijest jednog naroda. Upravo zato njegovo očuvanje znači i očuvanje kolektivnog sjećanja te kulturne raznolikosti koja čini nacionalni identitet.

Šezdeset godina festivalske tradicije

Međunarodna smotra folklora prvi je put održana 1966. godine. S idejom da Zagreb postane mjesto na kojem će se predstavljati tradicijska kultura različitih naroda, festival je prerastao u jednu od najuglednijih folklornih manifestacija u Hrvatskoj i jugoistočnoj Europi. Tijekom godina okuplja tisuće izvođača iz svih dijelova svijeta.

Kroz desetljeća Smotra je pratila promjene u društvu, ali je ostala vjerna svojoj osnovnoj zadaći – predstavljanju autentične tradicijske kulture i promicanju međukulturnog dijaloga. Zahvaljujući kontinuiranom radu organizatora, stručnih suradnika i brojnih folklornih društava, manifestacija je stekla ugled događaja koji jednako cijene stručnjaci, izvođači i publika.

Kulturni događaj koji nadilazi festivalske okvire

Međunarodna smotra folklora danas je mnogo više od kulturnog događanja. Ona je mjesto susreta ljudi različitih jezika, običaja i tradicija, ali i prilika za razmjenu iskustava među folklornim skupinama koje dijele zajedničku želju za očuvanjem baštine. Svaki nastup predstavlja priču o kraju iz kojeg izvođači dolaze, o njihovoj povijesti, načinu života i vrijednostima koje žele sačuvati.

Istodobno, Smotra doprinosi kulturnoj prepoznatljivosti Zagreba, obogaćuje ljetni program grada te privlači domaće i strane posjetitelje koji žele upoznati autentičnu tradicijsku kulturu Hrvatske.

Jubilej koji potvrđuje da tradicija ne blijedi

Šezdeseto izdanje Smotre još je jednom potvrdilo da tradicija nije mjesto u prošlosti. Ustrajno se obnavlja ljudima koji je žive i prenose mlađim naraštajima. Bogat program, velik broj sudionika i raznovrsni sadržaji potvrdili su kako folklor i danas može biti privlačan svim generacijama te ostati važan dio kulturnog života.

Upravo u tome leži najveća vrijednost ove manifestacije – ona podsjeća da kulturna baština nije samo naslijeđe koje treba čuvati, nego i bogatstvo koje se dijeli i prenosi budućim naraštajima.