Umjetnine iz fundusa Narodnog muzeja Zadar
Izložba Sačuvano od zaborava donosi izbor od sedamnaest umjetničkih djela iz fundusa Narodnog muzeja Zadar: jedanaest baroknih slika iz nekadašnjeg ljetnikovca obitelji Lantana te šest kasnorenesansnih portreta članova plemićke obitelji Nassis. Premda različiti po vremenu nastanka, tematici i likovnim obilježjima, ovi ciklusi povezani su složenim putevima zadarske kulturne i obiteljske povijesti te okolnostima u kojima su nekadašnje privatne zbirke postupno postajale dijelom javne muzejske baštine.
Barokni dio izložbe obuhvaća dva zasebna ciklusa. Prvi čini pet slika s prizorima nadahnutima epskim spjevom Torquata Tassa Oslobođeni Jeruzalem, dok drugi obuhvaća šest žanr prizora iz svakodnevnog života. Njima se pridružuje ciklus od šest portreta obitelji Nassis, nastalih oko 1600. godine. Izložba tako povezuje različite oblike reprezentacije – književno nadahnutu povijesnu naraciju, prizore svakodnevice i reprezentativni obiteljski portret – istodobno otvarajući pitanje njihova porijekla, prikupljanja i očuvanja.
Od privatnih zbirki do javne muzejske baštine
Novo predstavljanje ove građe stoga nije samo njezino ponovno okupljanje u izložbenom prostoru Galerije Dvora Trakošćan. Ono je nastavak procesa istraživanja, zaštite i reinterpretacije umjetnina koje su tijekom stoljeća mijenjale vlasnike, prostore i funkcije, prelazeći iz privatnog plemićkog ambijenta u javni muzejski kontekst.
Ulaskom umjetnina u javne zbirke promijenio se njihov status, ali ne i njihova sposobnost da prenose sjećanje. Djela koja su nekoć bila sastavni dio privatnih prostora zadarskih plemićkih obitelji danas svjedoče o mnogo širem povijesnom kontekstu – o društvenim ambicijama njihovih naručitelja, umjetničkom ukusu određenoga vremena, životu plemićkih rezidencija, ali i složenim procesima kroz koje privatna baština postaje zajedničkim kulturnim nasljeđem.
Umjetnine kao dio kolektivnog pamćenja
U tome se nalazi i smisao njihova ponovnog okupljanja na ovoj izložbi: ne samo sačuvati umjetnine od fizičkog nestanka nego ih iznova uključivati u suvremeni prostor znanja, interpretacije i kolektivnog pamćenja.
