Europska komisija objavila je izvješće Investing in Education 2026 – Focus on the Teaching Profession, koje donosi najnovije podatke o javnim ulaganjima u obrazovanje u državama članicama Europske unije. Izvješće pokazuje da se razina ulaganja u obrazovanje tijekom 2024. godine stabilizirala, no istodobno upozorava na potrebu jačanja privlačnosti učiteljske profesije zbog rastućih izazova povezanih s nedostatkom nastavnog kadra.
Prema podacima Europske komisije, države članice EU-a u 2024. godini izdvajale su prosječno 4,8 posto bruto domaćeg proizvoda za obrazovanje, što predstavlja 9,7 posto ukupne javne potrošnje. Iako su izdvajanja blago porasla u odnosu na prethodne godine, njihov udio u ukupnoj javnoj potrošnji još uvijek nije dosegao razinu iz razdoblja prije pandemije koronavirusa.
Obrazovanje ostaje jedno od ključnih područja javnih ulaganja
Obrazovanje je i dalje među najvećim područjima javne potrošnje unutar Europske unije. U prosjeku zauzima peto mjesto među svim javnim funkcijama, iza socijalne zaštite, zdravstva, gospodarskih poslova i općih javnih usluga. Izvješće naglašava da ulaganja u obrazovanje imaju izravan utjecaj na gospodarski rast, razvoj vještina i dugoročnu konkurentnost europskog gospodarstva.
Istodobno, stručnjaci upozoravaju da bi nove gospodarske i geopolitičke okolnosti tijekom sljedećih godina mogle povećati konkurenciju među različitim proračunskim prioritetima, što bi dodatno naglasilo potrebu za učinkovitim korištenjem sredstava namijenjenih obrazovanju.
Plaće zaposlenika čine najveći dio obrazovnih izdvajanja
Najveći dio javnih ulaganja u obrazovanje odnosi se na troškove zaposlenika. U 2024. godini čak 66 posto javne potrošnje u predškolskom i osnovnom obrazovanju te 72 posto u srednjem obrazovanju bilo je namijenjeno plaćama i povezanim troškovima zaposlenih, među kojima najveći udio čine učitelji i ravnatelji škola.
Iako su nominalne plaće u proteklom desetljeću rasle, izvješće navodi kako je velik dio tog povećanja posljedica inflacije i rasta troškova života, a ne značajnijih strukturnih promjena u obrazovnim sustavima.
Većina nastavnika ponovno bi odabrala isto zanimanje
Istraživanje TALIS 2024, koje je uključeno u izvješće, pokazuje da bi 76,5 posto učitelja i nastavnika ponovno izabralo učiteljsku profesiju kada bi danas ponovno donosili karijernu odluku. Međutim, riječ je o padu u odnosu na 2018. godinu, kada je isti odgovor dalo 79,2 posto ispitanika.
Podaci također pokazuju da spremnost za ostanak u profesiji opada s godinama radnog iskustva. Nastavnici s više od 20 godina staža znatno rjeđe navode da bi ponovno odabrali isti posao u usporedbi s kolegama na početku karijere.
Plaća je važna, ali nije presudna
Izvješće potvrđuje da zadovoljstvo visinom plaće ima značajan utjecaj na privlačnost nastavničke profesije. Nastavnici zadovoljni svojim primanjima imaju približno sedam postotnih bodova veću vjerojatnost da bi ponovno odabrali ovaj poziv.
No financijski aspekt nije jedini čimbenik koji utječe na odluku učitelja o ostanku u profesiji. Važnu ulogu imaju i radni uvjeti, profesionalno priznanje, mogućnosti suradnje s kolegama, osjećaj utjecaja na obrazovne politike te dostupnost profesionalnog razvoja tijekom karijere.
S druge strane, visoka razina stresa na radnom mjestu značajno smanjuje vjerojatnost da će nastavnici ostati zadovoljni svojim izborom zanimanja. Izvješće ističe kako povećanje plaća samo po sebi nije dovoljno ako se istodobno ne poboljšaju radni uvjeti i profesionalna podrška nastavnicima.
Učiteljske plaće zaostaju za drugim visokoobrazovanim zanimanjima
Analiza pokazuje da su učiteljske plaće u većini europskih država i dalje niže od primanja ostalih zaposlenika sa sličnom razinom obrazovanja. Početne plaće nastavnika nižih razreda srednje škole u prosjeku dosežu tek 58 posto prosječnih primanja visokoobrazovanih radnika, dok na vrhu karijerne ljestvice iznose oko 89 posto njihove prosječne zarade.
Uz razinu plaća, važnim se pokazuje i sustav napredovanja. Zemlje koje nude jasnije mogućnosti profesionalnog razvoja i brže povećanje primanja tijekom karijere uspješnije privlače nove kadrove u obrazovni sektor.
Europska komisija priprema novu Agendu za učitelje
Roxana Mînzatu, izvršna potpredsjednica Europske komisije za socijalna prava i vještine, kvalitetna radna mjesta i pripravnost, istaknula je kako su učitelji okosnica europskih obrazovnih sustava te da ulaganje u obrazovanje podrazumijeva i ulaganje u ljude koji ga provode.
“Privlačenje i zadržavanje učitelja nije samo pitanje plaća. Jednako su važni radni uvjeti, dobrobit zaposlenika, profesionalno priznanje i mogućnosti razvoja tijekom cijele karijere”, poručila je Roxana Mînzatu
Europska komisija tijekom ove godine planira predstaviti novu EU Agendu za učitelje i nastavnike, s ciljem pružanja dodatne podrške državama članicama u rješavanju problema nedostatka nastavnog kadra i povećanju privlačnosti profesije.
Zaključak
Najnoviji podaci pokazuju da se ulaganja u obrazovanje u Europskoj uniji održavaju na stabilnoj razini, no istodobno otkrivaju potrebu za snažnijim mjerama kojima bi se povećala privlačnost učiteljske profesije. Uz konkurentnije plaće, ključnu ulogu imaju kvalitetni radni uvjeti, profesionalno priznanje i smanjenje svakodnevnog stresa kako bi europski obrazovni sustavi dugoročno osigurali dovoljan broj kvalificiranih nastavnika.
