Radionica izrade samoborskog kraluša u Zadru

Poslušajte ovaj članak – dostupan i u audio verziji za lakše informiranje.

Etnološki odjel Narodnog muzeja Zadar organizira edukativnu radionicu izrade samoborskog kraluša, tradicionalnog nakita samoborskog kraja, od 20. do 28. listopada 2025. godine. Radionica se održava u Edukativnoj dvorani Kneževe palače, a vodi je renomirana etnologinja mr. sc. Jelica Roćenović. Cilj radionice je očuvanje i promocija nematerijalne kulturne baštine kroz praktično učenje tehnike nizanja staklenih perlica.

Kulturna baština samoborskog kraja

Povijest i značaj samoborskog kraluša

Samoborski kraluš je raskošna ogrlica izrađena od staklenih zrnaca, dio svečane ženske tradicijske nošnje samoborskog kraja. Povijesni podaci potvrđuju njegovo postojanje početkom 20. stoljeća, a najkompleksniji primjerci izrađuju se na osnovi od dvanaest struna konjske dlake. Boje zrnaca imaju simbolična značenja – crvena za plodnost, plava za zaštitu, dok se sedefasto-bijela, srebrna i zlatna koriste za svečane prigode.

Tehnika izrade i motivi

Radionica podučava tehniku nizanja staklenih perlica na strunu, pri čemu se oblikuju motivi poput “kare” i “srčeka”. Polaznici koriste priručnik s crtežima, a svaka osoba priprema 12 niti od flaxa, koje se učvršćuju na platno sigurnosnom iglom. Završni dio uključuje izradu narukvice tehnikom “kraluš na košic”.

Detalji radionice u Zadru

Organizacija i prijava

Radionica se održava od 20. do 28. listopada 2025., svakodnevno od 16 do 20 sati. Prijave se šalju na e-mail adresu pedagog@nmz.hr, kontakt osoba je Lucija Sekula. Sudjelovanje je otvoreno za sve građane – djecu od 10 godina, srednjoškolce, studente i umirovljenike. Potreban materijal osigurava Narodni muzej Zadar.

Voditeljica i edukativni pristup

Radionicu vodi mr. sc. Jelica Roćenović, umirovljena etnologinja Samoborskog muzeja, koja je zaslužna za zaštitu samoborskog kraluša kao kulturnog dobra. Polaznici uče direktno od voditeljice, uz korištenje edukativnih materijala. Ukupno je predviđeno 37 sati radionice, s mogućnošću prilagodbe sadržaja ovisno o prethodnom iskustvu polaznika.

Važnost očuvanja nematerijalne baštine

Prijenos znanja i lokalna primjena

Radionica ima za cilj upoznati sudionike s vrijednostima nematerijalne kulturne baštine iz druge sredine te potaknuti njezinu primjenu u lokalnom kontekstu. Kroz praktičan rad, sudionici ne samo da usvajaju tehniku izrade kraluša, već i razvijaju svijest o važnosti očuvanja tradicije.

Podrška institucija

Etnološki odjel Narodnog muzeja Zadar, pod vodstvom dr. art. Marije Šarić Ban, kustosice i voditeljice odjela, aktivno promiče kulturnu edukaciju kroz ovakve radionice. Ova inicijativa predstavlja primjer uspješne suradnje između muzeja i zajednice u očuvanju kulturne baštine.

Zaključak

Samoborski kraluš, kao simbol tradicije i identiteta, dobiva novu dimenziju kroz radionicu u Zadru. Sudionici imaju priliku naučiti tehniku izrade ovog unikatnog nakita, upoznati se s njegovom poviješću i simbolikom te doprinijeti očuvanju nematerijalne kulturne baštine. Radionica predstavlja spoj edukacije, kreativnosti i kulturnog dijaloga između regija.