U Zagrebu je održana konferencija pod nazivom „Demokracija u doba TikToka i izbjegavanja vijesti“, na kojoj su predstavljena nova izdanja iz biblioteke Točno tako bo.ok Agencije za medije. U fokusu konferencije bilo je hrvatsko izdanje knjige Izbjegavanje vijesti (Avoiding the News), autorice i autora Ruth Palmer, Benjamina Toffa i Rasmusa Kleisa Nielsena, koja se bavi sve izraženijim udaljavanjem publike od informativnih medija.
Zašto publika izbjegava vijesti?
Knjiga Izbjegavanje vijesti temelji se na opsežnim istraživanjima provedenima u Sjedinjenim Američkim Državama, Ujedinjenom Kraljevstvu i Španjolskoj. Autori zaključuju kako sadržaj vijesti sam po sebi nije jedini razlog gubitka interesa publike. Na izbjegavanje vijesti snažno utječu društveni identitet, politička uvjerenja, emocionalni zamor, ali i način funkcioniranja suvremenog digitalnog medijskog okruženja.
Tri ključna aspekta izbjegavanja vijesti
Dan nakon konferencije održano je posebno druženje novinara s Ruth Palmer, koja je detaljnije govorila o ovom fenomenu i njegovim posljedicama za demokratski razvoj društva. Palmer je istaknula tri temeljna aspekta izbjegavanja vijesti:
Tehnološki i politički kontekst – Digitalizacija je omogućila veći izbor izvora i količinu informacija, ali je istodobno dovela do zamora od vijesti. Uz to, publika često poistovjećuje vijesti s politikom, a društvena polarizacija dodatno potiče njihovo izbjegavanje.
Socijalizacija s medijima – Način na koji se građani od mladosti susreću s medijima oblikuje njihove navike i razinu povjerenja u novinarstvo.
Individualni čimbenici – Razlozi poput anksioznosti, osjećaja preopterećenosti informacijama te dominacije konflikata i političkih tema prisutni su u gotovo svim zemljama obuhvaćenima istraživanjem.
Biblioteka Točno tako bo.ok i njezina uloga
Biblioteku Točno tako bo.ok pokrenula je Agencija za medije u okviru NPOO mjere „Uspostava sustava provjere točnosti informacija“, financirane iz Mehanizma za oporavak i otpornost Europske unije. Nositelji mjere su Agencija za medije i Ministarstvo kulture i medija.
Planirano je objavljivanje ukupno 14 hrvatskih izdanja recentnih publicističkih i edukativnih djela iz područja novinarstva, medija i informacijskog poremećaja. Cilj biblioteke je potaknuti raspravu o ulozi novinarstva i medija u suvremenom globalnom medijsko-komunikacijskom okruženju.
Knjige se besplatno distribuiraju sveučilištima, fakultetima novinarstva i medija, gradskim knjižnicama te medijima, a mogu poslužiti i kao udžbenici i priručnici za studente, novinare i urednike.
Ostala izdanja iz biblioteke
Uz knjigu Izbjegavanje vijesti, početkom svibnja objavljene su i knjige Vi ste ovdje autora Whitney Phillips i Ryana Milnera te Post-istina američkog filozofa Leeja McIntyrea.
Knjiga Vi ste ovdje analizira odnos društvenih mreža, algoritama i javnog prostora, uspoređujući digitalni medijski okoliš s ekosustavom u kojem se šire toksični sadržaji, memovi i polarizirajući narativi. Poseban naglasak stavlja se na važnost medijske pismenosti.
Post-istina se bavi uzrocima širenja lažnih vijesti, teorija zavjere i slabljenja povjerenja u znanost i činjenice, analizirajući ulogu političke manipulacije, društvenih mreža i informacijskih silosa.
Konstruktivno novinarstvo: od zrcala do pokretača
Ranije objavljena izdanja u biblioteci usmjerena su na koncept konstruktivnog novinarstva, uključujući knjige Konstruktivne vijesti Ulrika Haagerupa, Konstruktivno novinarstvo Petera Broa te Zašto nam još uopće trebaju novinari? Armina Wolfa.
Autorica knjige Od zrcala do pokretača, Cathrine Gyldensted, gostovala je 12. svibnja na Zagreb Book Festivalu, gdje je u razgovoru s novinarkom Moranom Kasapović govorila o novinarskom pristupu koji se oslanja na bihevioralne znanosti. Takav pristup nastoji pomaknuti fokus s pukog izvještavanja na dublje razumijevanje, kontekst i potencijalna rješenja društvenih problema.
Zaključak
Predstavljanje knjiga iz biblioteke Točno tako bo.ok otvorilo je važna pitanja o povjerenju u medije, izbjegavanju vijesti i budućnosti novinarstva. Kroz znanstvena istraživanja i suvremene teorijske pristupe, ova izdanja nude vrijedan doprinos razumijevanju medijskog okruženja i jačanju demokratske javne sfere.
