Na podmorskom arheološkom lokalitetu kod rta Letavica na otoku Pagu pronađena je keramička posuda za vino stara približno 2100 godina. Potječe iz razdoblja 1. stoljeća prije Krista, a njezin pronalazak dodatno upotpunjuje sliku antičkog broda koji se već godinama istražuje na ovoj lokaciji.
Posuda se može proučavati u kontekstu ostatka dosad pronađenog brodskog inventara, što otvara mogućnost preciznijeg razumijevanja njegove namjene. Je li služila posadi, pripadala osobnoj opremi nekoga od putnika ili se prevozila kao roba, pitanja su na koja se potencijalno može odgovoriti tek nakon provođenja opsežnijih analiza. Potrebno je uzeti u obzir oblik, način izrade, tragove uporabe i, osobito, mjesto na kojem je pronađena. Novopronađena je posuda djelić mozaika koji može pomoći u rekonstrukciji šire slike samog arheološkog lokaliteta.
Tragovi na morskom dnu
Ostatke brodoloma kod Letavice otkrio je 2018. godine Vedran Dorušić, a lokalitet se ističe kvantitetom očuvanog materijala. Dosadašnja istraživanja zabilježila su približno 400 do 600 amfora, među kojima su primjerci tipa Lamboglia 2, karakterističnog za razdoblje kasne Rimske Republike.
Amfore su jedan od važnijih izvora u okviru proučavanja antičke trgovine. Njihovi oblici, dimenzije i tehničke karakteristike omogućuju komparaciju s nalazima iz drugih dijelova Jadrana i Sredozemlja. Kada se utvrdi njihovo podrijetlo, moguće je preciznije govoriti o proizvodnim središtima i trgovačkim vezama kojima su pripadale. Za donošenje preciznijih zaključaka, svakako predstoji pričekati rezultate analize keramike, potencijalnih pripadajućih natpisa te kemijske analize ostataka sadržaja
Na trgovačkim su se brodovima antičkoga doba osim dobara, dakako prevozili i osobni predmeti posade i ostalih potencijalnih putnika. Analiza takvih detalja može nam pomoći u boljem razumijevanju ondašnjih uvjeta plovidbe, organizacije brodskog prostora i navika ljudi koji su provodili dane ili tjedne na moru.
Pri pokušaju identifikacije vlasnika broda, ime Straton spominje se kao moguća poveznica s plovilom, no to zasad ne pripada dokazima potkrijepljenim činjenicama.
Jadran u vrijeme rimske ekspanzije
Razdoblje u koje je brodolom datiran obilježeno je širenjem rimskog političkog i gospodarskog utjecaja na istočnoj obali Jadrana. Pomorski promet povezivao je obalne gradove, luke i žarišta proizvodnje, a trgovački brodovi sudjelovali su u razmjeni hrane, vina i drugih dobara.
U takvom je kontekstu potrebno promatrati i lokalitet Letavica. Njegov položaj uz obalu Paga dio je šire jadranske pomorske mreže, premda se konkretna ruta potonulog broda zasad ne može precizirati bez dodatnih dokaza. Nalazi poput amfora, keramičkih posuda i staklenih predmeta omogućuju usporedbu s drugim lokalitetima te postupnu rekonstrukciju i utvrđivanje kronoloških i gospodarskih odnosa.
Istraživanja rimskog imanja na brdu Košljun kod Novalje dodatno doprinose poznavanju antičke baštine otoka. Kopneni lokaliteti i nalazi iz podmorja pritom pružaju različite, ali komplementarne izvore dokaza. Od organizacije života i gospodarstva na otoku do šireg konteksta pripadnosti Sredozemlju.
Istraživanje tek započinje izranjanjem na obalu
Podvodna arheologija iziskuje pažljivo dokumentiranje nalazišta prije nego što se predmeti uklone s morskog dna. Položaj svakog nalaza u suodnosu prema drugim predmetima može biti ključna karika u razumijevanju okolnosti brodoloma, zbog čega se primjenjuju metode poput fotogrametrije, izrade nacrta i sustavne inventarizacije.
Nakon vađenja slijedi konzervatorska obrada. Keramika, staklo i metal različito reagiraju na dugotrajan boravak u morskom okolišu, pa ih je potrebno stabilizirati i primjereno pohraniti. Od jednake je važnosti vođenje računa o očuvanju cjelovitosti lokaliteta. Predmet izdvojen bez dokumentiranog položaja može zadržati svoju materijalnu vrijednost, ali izgubiti dio znanstvenog značenja, stoga su zaštita nalazišta i sustavno vođenje istraživanja sastavni dio arheološkog rada, a ne stvar administrativne formalnosti.
Što Letavica može otkriti dalje
Nova posuda za vino još je jedan nalaz koji proširuje mogućnosti istraživanja brodoloma kod Paga. Njezino će se značenje iskristalizirati nakon detaljnije tipološke obrade i usporedbe s predmetima iz srodnih nalazišta. Posebno će biti važno utvrditi podrijetlo, kronologiju i funkciju posude te njezin odnos prema amforama i drugim predmetima pripadajućim lokalitetu.
Uzbudljivi letavički nalaz predstavlja još jedan vrijedan izvor za proučavanje antičkog pomorstva na Sredozemlju Podsjeća da se antička povijest rimskog razdoblja na Pagu ne može razumjeti tek kroz ostatke naselja na kopnu. Jednaku važnost predstavljaju i tragovi pomorskih veza koje su otoke povezivale s drugim dijelovima Jadrana. Što se više tragova uspije stručno dokumentirati i povezati, to ćemo preciznije moći govoriti o ljudima koji su ovim morem plovili pred više od dvije tisuće godina
Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za medije.
