Promjenama europske TEN-T mreže, Hrvatska je dobila pristup dodatnim prometnim koridorima, a paralelno se ulaže u željezničku i drugu prometnu infrastrukturu. Mjesto na karti smo izborili, ali konkurentnost ne dolazi automatizmom. Kako možemo bolje iskoristiti svoj položaj i resurse kako bi Hrvatska ostvarila svoje logističke potencijale, bila je tema današnje konferencije HGK Dan logistike i transporta, koja se održala u Zagrebu. Konferencija je okupila struku iz Hrvatske i regije s ciljem pripreme za nove europske prometne tokove, promjene u lancima opskrbe i sve bržu primjenu umjetne inteligencije.
Hrvatska kao važna logistička točka regije
„Dugi niz godina već govorimo da Hrvatska ima priliku postati važna logistička točka regije. Potencijali su neosporni. S izvedbom nešto kaskamo“, istaknuo je zamjenik predsjednik HGK Tomislav Radoš, posebno istaknuvši jednu logističku ambiciju, Luku Rijeka kao ulaznu točku sjeverne Afrike u Europu.
„I to je upravo ono što želimo biti, zemlja koja povezuje tržišta, preko čijih luka roba ulazi u Europu i nastavlja prema njezinom središtu, ali i jugoistoku. Ne želimo biti samo usputna stanica za robu. Želimo je ovdje pretovariti, skladištiti, distribuirati, povezati s novim tržištima i u procesu stvoriti dodatnu vrijednost za gospodarstvo. U HGK s nadležnim institucijama radimo na tome da uvozno-izvozni procesi budu jednostavniji, da inspekcijske i carinske procedure budu učinkovitije, a protok robe brži“, rekao je Radoš.
Ubrzanje međunarodne trgovine i ulaganja
Stoljetna tradicija i suradnja s institucijama
Predsjednik Udruženja otpremništva i logistike HGK Petar Šimić osvrnuo se na stoljetnu tradiciju zagovaranja interesa tvrtki u branši preko Komore. Naime, ove se godine obilježava sto godina Međunarodnog saveza otpremnih udruženja FIATA, koje je upravo zagrebačka komora osnovala s još 15 udruženja središnje Europe.
„Nastavljamo raditi na ubrzanju međunarodne trgovine s Carinskom upravom i Državnim inspektoratom. Kod carine vidimo pomake, očekujemo i odgovor inspektorata na potrebe gospodarstva. Veći broj fitosanitarnih inspektora u Rijeci i brža dostava uzoraka u Zagreb omogućili bi bolje korištenje kapaciteta oba riječka terminala. U ljudske i transportne resurse u posljednjim godinama uložene su milijarde eura javnih i privatnih novaca, idemo maksimalno iskoristiti taj potencijal,“ rekao je Šimić.
