Uoči zadarskog predstavljanja njezine sedme knjige, koje će se održati u utorak, 17. studenog u Gradskoj knjižnici Zadar, razgovarali smo s poduzetnicom i autoricom Kristinom Ercegović o financijskoj neovisnosti žena, naslijeđenim uvjerenjima o novcu i pravu na vlastite odluke.
Nakon zagrebačke promocije koja je izazvala velik interes javnosti, poznata hrvatska poduzetnica, poslovna savjetnica i autorica Kristina Ercegović stiže u Zadar kako bi predstavila svoju sedmu knjigu provokativnog, ali iznimno jasnog naslova – „Ne moram pitati muža“.
Predstavljanje knjige i otvoreni razgovor o novcu, ženskoj financijskoj neovisnosti, društvenim očekivanjima i slobodi izbora održat će se u utorak, 17. studenog 2026. godine s početkom u 18:00 sati u Gradskoj knjižnici Zadar. Uz autoricu, u panelu i razgovoru sudjeluju psihoterapeutkinja i specijalistica neuroznanosti mentalnog zdravlja Irena Jurjević, edukatorica i moderatorica Izabela Laura te enologinja, vinarka i vlasnica Vinarije Dragona Dragana Gagić.
Iako naslov knjige na prvu izaziva osmijeh ili znatiželju, „Ne moram pitati muža“ mnogo je više od priručnika o osobnim financijama. Kroz osobna iskustva, naučene lekcije i konkretne primjere, Ercegović otvara teme o kojima se u našem društvu i dalje nerado govori: od jaza u plaćama, štednji i mirovinama, preko mentalnog opterećenja i neplaćenog rada, pa sve do obiteljskih obrazaca i strahova koji nesvjesno oblikuju naše živote.
Uoči dolaska u Zadar, Kristina Ercegović za naš je portal otkrila što se zapravo krije iza naslova knjige, zašto su žene u Hrvatskoj odgajane da budu „dobre, a ne dobro“ te može li žena biti istinski slobodna bez vlastitog izvora prihoda.
„Ljubav podrazumijeva dogovor, ali ne i financijsku ovisnost“
Zašto ste za svoju sedmu knjigu odabrali baš naslov „Ne moram pitati muža“?
Zato što je to rečenica koja na prvu izazove osmijeh, ali zapravo nosi jako ozbiljnu i duboku društveno važnu poruku. Ne radi se o tome da žena ne treba razgovarati sa svojim mužem, partnerom ili obitelji o novcu. Treba. I zajedništvo je itekako potrebno u svim odnosima. Radi se o tome da ima slobodu izbora.
Dodatno, htjela sam i naslovom otvoriti temu o kojoj se još uvijek nedovoljno govori. Žena ne bi trebala ovisiti o tome hoće li joj netko dati novac za frizera, edukaciju, putovanje, pokretanje posla ili nešto što joj je važno. Ljubav, partnerstvo i zajednički život podrazumijevaju dogovor i međusobno poštovanje, ali ne i financijsku ovisnost.
Naslov je duhovit i lako pamtljiv, ali poruka je vrlo ozbiljna: želim da svaka žena koja može reći „Ne moram pitati muža“ zapravo ima vlastiti novac, znanje i slobodu izbora. Takva žena ostaje u svakom odnosu, i poslovnom i privatnom, zato što tako bira i želi, a ne zato što mora i nema drugog izbora.
Glavna poruka knjige glasi: „Žena s novcem je žena s izborom.“ Što to konkretno znači u svakodnevnom životu?
To znači da ima mogućnost odlučivati o vlastitom životu. Može otići s posla koji je ne ispunjava, pokrenuti vlastiti posao, otići na edukaciju, pomoći djeci, brinuti o roditeljima, otputovati ili jednostavno kupiti nešto što želi, a da pritom ne mora opravdavati svaku svoju odluku i tražiti dozvolu.
Novac nije jamstvo sreće, ali nedostatak novca vrlo često znači nedostatak izbora. Financijska neovisnost ne znači da žena mora sve sama, niti da ne treba partnera. Znači da u odnos ulazi zato što to želi, a ne zato što nema drugu mogućnost. Novac nam ne kupuje slobodu u potpunosti, ali nam daje prostor da o svojoj slobodi odlučujemo. A to je ogromna razlika.
Posljedice brige za druge vide se tek u mirovini
Koji je, prema vašem iskustvu i radu sa ženama, najveći problem financijske neovisnosti žena u Hrvatskoj?
Žene su odgajane da budu dobre, a ne dobro. Mislim da je najveći problem kombinacija nedovoljne financijske edukacije, društvenih očekivanja i činjenice da žene često svoje financijske potrebe stavljaju na posljednje mjesto.
Brinu se o djeci, obitelji, partnerima, roditeljima, kućanstvu i često zaborave na vlastitu financijsku budućnost. Imamo žene koje su obrazovane, sposobne, vrijedne i profesionalno uspješne, ali istovremeno nemaju dovoljno znanja o ulaganju, štednji, mirovini i upravljanju vlastitim novcem.
Poseban problem nastaje kada žene zbog majčinstva ili skrbi o članovima obitelji prekidaju karijeru, rade skraćeno ili prihvaćaju slabije plaćene poslove. Posljedice toga ne vide se samo danas na računu, nego i za dvadeset ili trideset godina, kada dođe vrijeme za mirovinu.
Koje je najštetnije uvjerenje o novcu koje žene najčešće nose iz svojih obitelji?
Mislim da je jedno od najštetnijih uvjerenja da je novac „muška tema“, da se muškarci bolje razumiju u financije i da je dovoljno da se muškarac u obitelji brine o novcu.
Drugo je uvjerenje da nije lijepo govoriti o novcu, da se ne treba isticati, tražiti više ili razmišljati o vlastitoj financijskoj sigurnosti. Djevojčice često odrastaju učeći kako trebaju biti dobre, skromne, požrtvovne i kako se trebaju brinuti o drugima. Sve su to lijepe osobine, ali nitko ih ne bi trebao učiti da pritom zanemare sebe.
Žene moraju naučiti razgovarati o novcu, pregovarati o plaći, tražiti svoju vrijednost, ulagati i donositi financijske odluke. Ne trebaju biti financijski stručnjaci, ali moraju razumjeti vlastiti novac. I možda najvažnije: ne moramo naslijediti financijska uvjerenja naših roditelja. Ako su nas učili da je ulaganje opasno, da je novac problem ili da se o njemu ne razgovara, imamo pravo naučiti nešto novo i promijeniti takav obrazac.
Sloboda reći „ne“ lošem poslu i teškim klijentima
Može li žena biti istinski slobodna bez vlastitog izvora prihoda?
Može biti sretna, voljena i zadovoljna, ali mislim da je teško govoriti o potpunoj financijskoj slobodi ako nema vlastiti izvor prihoda i ako u potpunosti ovisi o drugoj osobi.
Ne mora svaka žena raditi od devet do pet, imati vlastitu tvrtku ili zarađivati jednako kao partner ili više od njega. Ali svaka bi žena trebala imati financijski plan, određenu razinu vlastite financijske sigurnosti i znanje o tome što se događa s novcem u njezinoj obitelji. Važno je i da žene koje trenutačno ne ostvaruju vlastite prihode, primjerice zbog brige o djeci ili obitelji, ne misle da njihov doprinos kućanstvu manje vrijedi. Neplaćeni rad također ima ogromnu ekonomsku vrijednost.
Za mene financijska neovisnost nije natjecanje između muškaraca i žena. Nije ni poruka da nam muškarci ne trebaju. Upravo suprotno – najljepši je odnos onaj u kojem smo zajedno zato što želimo biti zajedno, a ne zato što jedno bez drugoga financijski ne možemo. Isto tako, kad smo financijski neovisne, možemo dati otkaz s posla kojeg ne volimo i koji nam ugrožava zdravlje, a ako imamo vlastiti posao, možemo otkazati i neke „teške“ klijente. To je ta sloboda izbora koju nam upravo financijska neovisnost omogućuje.
Detalji zadarske promocije:
- Što: Predstavljanje knjige „Ne moram pitati muža“ i razgovor o ženskoj financijskoj neovisnosti
- Kada: Utorak, 17. studenog 2026. u 18:00 sati
- Gdje: Gradska knjižnica Zadar (Ulica Stjepana Radića 11b)
- Sudjeluju: Kristina Ercegović (autorica), Irena Jurjević (psihoterapeutkinja i specijalistica neuroznanosti mentalnog zdravlja), Izabela Laura (edukatorica i moderatorica) i Dragana Gagić (enologinja i vlasnica Vinarije Dragona)
- Ulaz: Slobodan za sve zainteresirane građane
