Što se danas prikazuje u kinu? Koja je najnovija kazališna predstava? Koliko stoji ulaznica za omiljeni festival? U digitalnom dobu odgovori na ta pitanja najčešće se traže na internetu. Informacijska i komunikacijska tehnologija u kulturi igra ključnu ulogu u oblikovanju načina na koji konzumiramo i doživljavamo umjetnost i kulturni sadržaj. Digitalne tehnologije postale su neizostavan dio svakodnevice, a internet sve važniji alat za informiranje, konzumaciju i kupnju kulturnih sadržaja.
Upravo zato Istraživanje o primjeni informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT) u kućanstvima i kod pojedinaca, koje se u Hrvatskoj provodi od 2007., od 2025. godine po prvi put uključuje i modul o kulturi. Time je omogućeno detaljnije praćenje načina na koji se suvremena tehnologija koristi u području kulture.
Modul o kulturi u Istraživanju o IKT-u
Cilj istraživanja je prikupljanje podataka o stupnju informatičke pismenosti te navikama pojedinaca i kućanstava u korištenju interneta. Uključivanjem pitanja vezanih uz kulturu dobiven je uvid u to kako građani pretražuju kulturne sadržaje, slušaju glazbu, prate događanja i kupuju ulaznice putem interneta.
Internet kao glavni izvor informacija o kulturi
Podaci za 2025. godinu pokazuju snažnu prisutnost interneta u svakodnevnom životu građana. Novine i/ili časopise na internetu čitalo je 88,0% korisnika interneta u Hrvatskoj, dok je 76,7% korisnika pretraživalo kulturne sadržaje.
Najčešće pretraživani kulturni sadržaji
Najveći interes korisnici su pokazali za zabavnu glazbu i kino sadržaje. Nešto manji interes zabilježen je za festivale, klasičnu glazbu, kulturno-povijesne lokalitete i kazalište. Najmanje su se pretraživali muzeji, galerije, plesne izvedbe i kulturne radionice, koje je tražilo manje od 15,0% korisnika interneta.
Demografska struktura korisnika
Prema spolu, udio korisnika koji pretražuju kulturne sadržaje gotovo je izjednačen – žene čine 49,8%, a muškarci 50,2%. Najveći udio korisnika dolazi iz dobne skupine od 35 do 44 godine (23,2%), dok je najmanji udio zabilježen kod osoba starijih od 65 godina (8,0%).
Prema stupnju obrazovanja, 59,6% korisnika koji pretražuju kulturne sadržaje ima završeno srednje obrazovanje, 33,4% visoko obrazovanje, a 7,0% osnovno obrazovanje.
Kupnja kulturnih sadržaja putem interneta
Internet se ne koristi samo za informiranje, već i za kupnju kulturnih proizvoda i usluga. U 2025. godini robu i usluge putem interneta kupovalo je 51,0% korisnika interneta.
E-knjige i digitalne pretplate
Među kulturnim proizvodima najčešće su se kupovale e-knjige, za koje se odlučilo 35,3% internetskih kupaca. Kada je riječ o pretplatama, najpopularniji su servisi za streaming filmova i serija, s udjelom od 13,1%.
Posebno se ističe podatak da je Hrvatska u 2025. godini, u usporedbi s 2024., zabilježila znatan porast kupnje e-knjiga te se nalazi na trećem mjestu u Europskoj uniji, iza Irske i Danske.
Kupnja ulaznica za kulturne događaje
Ulaznice za jedan ili više kulturnih sadržaja putem interneta kupilo je 33,0% korisnika interneta. Prema spolu, 53,9% internetskih kupaca ulaznica čine žene. Iznimka su muzeji, gdje muškarci prednjače s udjelom od 16,6%, u odnosu na 9,3% žena.
Najviše internetskih kupaca ulaznica dolazi iz dobne skupine od 16 do 24 godine (27,3%), zatim iz skupine od 35 do 44 godine (25,7%). Većina njih ima završeno srednjoškolsko obrazovanje (50,6%).
Digitalna kulturna svakodnevica
Uključivanje modula o kulturi u Istraživanje o informacijskim i komunikacijskim tehnologijama omogućilo je prvi sustavan uvid u navike građana u digitalnom kontekstu kulture. Dobiveni podaci pridonose boljem razumijevanju načina na koji internet oblikuje pristup kulturnim sadržajima te predstavljaju važan iskorak u praćenju digitalne kulturne svakodnevice u Hrvatskoj.
