Tri kandidata ESA-inog programa Earth Explorer napreduju u sljedeću fazu

Svemirski program Zemlja ESA Earth Explorer
Foto: ESA

Europska svemirska agencija (ESA) označila je važan korak u istraživanju Zemlje

Europska svemirska agencija (ESA) postigla je još jedan značajan uspjeh u svojem nastojanju da unaprijedi razumijevanje dinamičkih procesa na Zemlji i suoči se s hitnim ekološkim izazovima. Tri nova kandidata za misije – ECO, Keystone i CryoRad – izabrana su za prelazak u sljedeću fazu pripreme, što predstavlja važan korak prema realizaciji dvanaeste satelitske misije Earth Explorer ESA-e.

Odluka o napretku misija

ESA-ina programska ploča za promatranje Zemlje donijela je odluku o omogućavanju napretka triju koncepta misija u sljedeću fazu razvoja, uzimajući u obzir njihovu znanstvenu relevantnost i programske razmatranja. Ova odluka slijedi nakon sastanka za konzultaciju korisnika održanog u srpnju, gdje su četiri koncepta misija detaljno analizirala znanstvena zajednica. Na temelju ishoda ove konzultacije, Savjetodavni odbor ESA-e za promatranje Zemlje (ACEO) dao je svoje mišljenje o znanstvenim prednostima svake misije, rangirajući ih ovim redoslijedom: ECO, Keystone, CryoRad, Hydroterra+.

Misija ECO
Foto: ESA

Detalji o odabranim misijama

Misija ECO: Praćenje energetske neravnoteže Zemlje

Rene Forsberg, u ime ACEO-a, izjavio je: „ECO bi ciljao na globalnu prosječnu energetsku neravnotežu Zemlje (EEI), najtemeljniju klimatsku varijablu, široko prepoznatu kao najvažniji dugoročni jaz u poznavanju kvantificiranja trenutnih klimatskih promjena te bi procijenio učinkovitost mjera ublažavanja klimatskih promjena.“ Prepoznajući znanstvenu i društvenu relevantnost EEI-a, ESA i njezine države članice postavile su znanost na prvo mjesto, dajući izuzetno izazovnom konceptu misije ECO priliku da se dalje istraži u okviru aktivnosti Earth Explorer 12.

Misija Keystone: Proučavanje gornjih slojeva atmosfere

Ističući relevantnost koncepta Keystone, profesor Forsberg je napomenuo: „Pružajući prva globalna izravna promatranja atomskog kisika zajedno s istovremenim mjerenjima temperature, vjetra i relevantnih atmosferskih sastojaka u visinskom području od 50 do 250 km, Keystone bi popunio temeljne praznine u znanju u ovom nedovoljno istraženom dijelu atmosfere.“ Kao dodatnu prednost, Keystone bi također detektirao metale iz svemirskog otpada koji ulaze u atmosferu, za koji se predviđa eksponencijalni porast u budućnosti.

Misija CryoRad: Analiza polarnih ledenih pokrova

Nadalje, ACEO je prepoznao uvjerljive ciljeve koncepta CryoRad, koji bi izravno mjerio temperature i bazne uvjete unutar polarnih ledenih pokrova. Ova mjerenja bi pružila podatke za razumijevanje dinamike ledenih pokrova i, posljedično, poboljšala sposobnost procjene buduće globalne razine mora.

Misija CryoRad
Foto: ESA

Izjava direktorice programa promatranja Zemlje

Direktorica programa promatranja Zemlje ESA-e, Simonetta Cheli, izjavila je: „Tijekom protekle dvije godine, svaki od četiri koncepta misija detaljno je proučen. Svaki predstavlja ambiciozan pristup unaprjeđenju znanosti o Zemlji i inovacija, u skladu s ciljevima programa FutureEO i s potencijalom za pružanje novih uvida u složene i međusobno povezane procese koji oblikuju naš planet. Svi timovi kandidata pokazali su izvanrednu znanstvenu ambiciju i predanost tijekom ove faze.“

Budućnost programa Earth Explorer

Misije ECO, Keystone i CryoRad sada će nastaviti u sljedeću fazu razvoja, pri čemu će jedna od tri misije biti odabrana prije sljedećeg Vijeća ESA-e na ministarskoj razini za implementaciju kao Earth Explorer 12. Očekuje se da će odabrana misija biti lansirana oko 2036. godine.

Misija Keystone
Foto: ESA

Značaj misija Earth Explorer

Serija istraživačkih misija Earth Explorer ključna je za program FutureEO ESA-e. Od uspješnog lansiranja prve misije Earth Explorer 2009. godine, ova izvanredna obitelj misija, bez iznimke, nastavlja nadmašivati očekivanja. One i dalje pokazuju kako probojna tehnologija može pružiti zapanjujući raspon znanstvenih otkrića o našem planetu. Njihova robusna tehnologija dovodi do toga da mnoge od njih bivaju produžene daleko izvan planiranog životnog vijeka u orbiti, te stječu sve veće zajednice korisnika zahvaljujući svojoj znanstvenoj izvrsnosti te otvorenoj i besplatnoj politici podataka.