25. lipnja 2024.

Zadar.TV

Zadar TV-Pouzdana Destinacija za Vrhunske Sadržaje u Zadru

Alarmi koje ne smijemo ignorirati: Multipla skleroza i njeni rani znakovi

3 min read
Zdravstveni radnik konzultira se s pacijentom

Svjetski dan multiple skleroze, koji se svake godine obilježava 30. svibnja, zasigurno je najbolje vrijeme za progovaranje o bolesti koja započinje čak i 10 godina prije prve kliničke manifestacije, a čija se pojavnost nažalost sve češće uočava i u dječjoj populaciji. Multipla skleroza (MS), najčešća je netraumatska bolest mladih odraslih osoba koja dovodi do invalidnosti.

Za mišljenje o MS-u, kroničnoj, imunološki posredovanoj demijelinizacijskoj bolesti središnjeg živčanog sustava, upitali smo prof. dr. sc. Maria Habeka, dr. med., specijalista neurologa. „MS je bolest koja je s epidemiološke strane vrlo dobro istražena, a razlike u incidenciji i prevalenciji MS-a u različitim dijelovima svijeta mogu se pripisati genetskim čimbenicima, međuigri između genetskih i okolišnih čimbenika te socioekonomskim čimbenicima, od kojih je jedan od važnijih dostupnost medicinske skrbi“, objašnjava prof. Habek.

Prema podacima, prevalencija MS-a u Europi iznosi 83 na 100.000 stanovnika, s većom prevalencijom u sjevernim zemljama. U Hrvatskoj, prevalencija je 145 bolesnika na 100.000 stanovnika, uz omjer ženskih prema muškim bolesnicima od 2.5 : 1.

Kako prepoznati MS?

Multipla skleroza najvjerojatnije počinje i 10 godina prije prve kliničke manifestacije te ju karakteriziraju simptomi poput anksioznosti i depresije, umora i boli te poremećaja mokrenja i stolice. Ovi simptomi vrlo se često nalaze i u općoj populaciji, ali se rijetko dovode u vezu s MS-om.

Početak bolesti označava pojava prvog kliničkog simptoma – klinički izoliranog simptoma (CIS-a). CIS je prva klinička prezentacija koja nastaje kao posljedica upalnog demijelinizacijskog poremećaja središnjeg živčanog sustava i prvi je simptom u gotovo 85 % bolesnika s MS-om. Manifestira se kao optički neuritis, inkompletni transverzni mijelitis ili kroz simptome od strane moždanog debla i maloga mozga kao što su dvoslike, poremećaj ravnoteže i vrtoglavica.

Koji je vodeći uzročnik MS-a?

Glavni uzrok multiple skleroze je infekcija Epstein Bar virusom (EBV) koja rizik za ovu bolest povećava više od 30 puta. Od ostalih rizičnih čimbenika, vitamin D se ističe jer je visoka serumska razina vitamina D povezana sa smanjenim rizikom od razvoja multiple skleroze. Također, pušenje i pretilost povezani su s povišenim rizikom od nastanka MS-a.

MS u pedijatrijskoj populaciji

Pedijatrijski MS, definira se kao MS s početkom prije dobi od 16 godina. Sve veća pojavnost ove bolesti u pedijatrijskoj populaciji može se pripisati boljem otkrivanju bolesti i dostupnijim pretragama, prvenstveno magnetske rezonance.

Održavanje zdravlja mozga kod osoba s MS-om

Prof. dr. sc. Mario Habek, naglašava šest koraka kojima svaka osoba s MS može održati svoj mozak zdravijim:

  1. Budite što aktivniji: Viša razina aerobne kondicije povezana je s bržom obradom informacija i očuvanjem volumena moždanog tkiva.
  2. Držite svoju tjelesnu masu pod kontrolom: Pretilost je povezana s većim brojem demijelinizacijskih lezija.
  3. Držite svoj um aktivnim: Obrazovanje, čitanje i kreativne razonode pomažu u zaštiti od kognitivnih problema.
  4. Izbjegavajte pušenje: Pušenje cigareta povezano je s višim stopama recidiva i smanjenim volumenom mozga.
  5. Pazite koliko pijete: Povećana konzumacija alkohola dovodi do smanjenog preživljavanja.
  6. Nastavite uzimati druge lijekove koje vam je liječnik propisao: Bolesti poput visokog krvnog tlaka i dijabetesa mogu utjecati na tijek MS-a.

Zaključno, rani početak liječenja MS-a dovodi do boljeg ishoda za oboljele, pa je ključno da se liječenje započne što je ranije moguće kako bi se kontrolirala aktivnost bolesti i usporio njezin napredak. Briga bližnjih i pravovremeno primjećivanje simptoma često su najvrijednija pomoć na putu što kvalitetnijeg života.

Objava za medije poslana je u suradnji s tvrtkom Merck, vodećom znanstvenom i tehnološkom tvrtkom.