Schrödingerova mačka: Najluđi misaoni eksperiment ikada

Uvod u priču

Zamislite da imate mačku. Zamislite sada da tu mačku stavite u čeličnu kutiju zajedno s dijaboličnim uređajem koji uključuje malo radioaktivne tvari, Geigerov brojač i bočicu otrovnog plina. Ako se jedan jedini atom raspadne, brojač će okinuti, čekić će razbiti otrov, a mačka… pa, recimo samo da joj ne bi bilo dobro. Ovo nije scenarij za najgori horor film ikada, već Schrödingerova mačka, najpoznatiji misaoni eksperiment u povijesti kvantne fizike koji već desetljećima izluđuje i fizičare i ljubitelje teorija zavjere.

Erwin Schrödinger, čovjek koji je ovo smislio 1935. godine, zapravo nije želio ubiti mačku. On je htio pokazati koliko su neke ideje kvantne mehanike apsurdne kada ih pokušamo primijeniti na naš, svakodnevni svijet. Dok ne otvorimo kutiju, prema zakonima kvantne mehanike, mačka bi trebala biti istovremeno i živa i mrtva. Da, dobro ste pročitali.

Najluđe činjenice

• Superpozicija: To je onaj magični trenutak kada objekt postoji u svim mogućim stanjima odjednom. Tek kad “zavirimo” u sustav, on se odluči za jedno stanje.
• Nije bila namjera za mučenje: Schrödinger je zapravo kritizirao interpretaciju kvantne mehanike koju su zagovarali Niels Bohr i njegovi kolege. Nazvao ju je “smiješnom”.
• Slava u pop kulturi: Mačka je postala ikona. Od teorije velikog praska (Big Bang Theory) do raznih stripova i videoigara, ovaj paradoks je vjerojatno najcitiraniji dio fizike u svijetu zabave. Više o samom fizičaru i njegovom radu možete pročitati na stranici Wikipedia.

Urbani mitovi i teorije

Kada se spomene Schrödingerova mačka, internetske rasprave postaju divlje. Neki teoretičari zavjere tvrde da ovaj eksperiment zapravo dokazuje postojanje paralelnih svemira. Prema toj teoriji, u trenutku otvaranja kutije, svemir se dijeli na dva dijela: u jednom je mačka živa, a u drugom mrtva. Zvuči kao scenarij za znanstveno-fantastični film, zar ne?

Drugi pak misle da je ovo dokaz da naša svijest stvara stvarnost. Ako nitko ne gleda u kutiju, stvarnost nije fiksna. To je dovelo do bezbrojnih “new age” filozofija koje tvrde da, ako dovoljno jako vjerujemo da je mačka živa, ona mora biti živa. Nažalost, mačke se obično ne slažu s tim filozofskim pristupom ako je otrov već iscurio.

Što kaže znanost i povijest

Znanost je ovdje prilično jasna, iako nimalo jednostavna. U svijetu atoma i subatomskih čestica, pravila klasične fizike jednostavno prestaju vrijediti. Ono što funkcionira za lopticu za tenis, ne funkcionira za elektron. Problem nastaje kad pokušamo “skalirati” kvantne efekte na makrosvijet.

Povijesno gledano, ovaj je eksperiment gurnuo kvantnu mehaniku u centar pažnje. Znanstvenici danas koriste napredne verzije ovog eksperimenta u razvoju kvantnih računala. Naime, kvantni bitovi (qubiti) koriste upravo tu superpoziciju kako bi izvodili proračune brzinom o kojoj današnja računala mogu samo sanjati. Ako želite dublje zaroniti u povijest znanstvenih otkrića, provjerite arhive na History Channel.

Zaključak

Schrödingerova mačka ostaje ultimativni simbol naše nesposobnosti da u potpunosti shvatimo pravila svemira. Ona nas podsjeća da je svijet oko nas, na svojoj najdubljoj razini, puno čudniji i zabavniji nego što nam to naše oči govore. Je li mačka živa ili mrtva? Dok ne otvorite kutiju, ona je oboje. A dok god je ona oboje, mi možemo nastaviti sanjati o svemirima u kojima su sve naše pogrešne odluke zapravo bile sjajne, samo su se dogodile u nekom drugom, paralelnom “kutija-svemiru”.

Dakle, idući put kad budete čekali rezultate ispita ili vijesti od simpatije, samo se sjetite Schrödingerove mačke. U tom trenutku neizvjesnosti, sve je moguće!