Na prvi dan ljeta, 21. lipnja 2026., Virtualni Muzej fjake pokrenuo je novi ljetni ciklus izložbi koje istražuju fjaku kao društveni fenomen i način života. Riječ je o projektu koji kroz umjetnost i digitalni sadržaj promovira sporiji, opušteniji ritam života, nudeći posjetiteljima svojevrsni bijeg od ubrzane svakodnevice.
Šest autorskih izložbi o fenomenu fjake
Ovogodišnji ciklus obuhvaća šest autorskih izložbi koje kombiniraju fotografiju, ilustraciju, kolaž i audio-eseje. Program donosi različite interpretacije fjake – stanja opuštenosti i bezbrižnosti karakterističnog za mediteranski način života.
Fjaka kroz povijest
Izložba „Fjaka kroz povijest“, nastala u suradnji profesorice povijesti Ljube Barun Čolak i njezine kćeri Brune, na duhovit način istražuje što povezuje povijesne i kulturne ličnosti poput Grgura Ninskog, Marka Marulića i Olivera Dragojevića.
Audio-esej o tišini i sporosti
Rad „Kako je ništa postalo sve“ autorice Katarine Zekić vodi posjetitelje kroz osjetilno iskustvo fjake, gdje tišina i sporost postaju središnji elementi doživljaja.
Zlarin bez žurbe
Fotopriča „Zlarin – di je vrime stalo“ autorice Ive Roce prikazuje svakodnevni život na otoku bez automobila. Fotografije bilježe prizore kupanja, sušenja rublja i susreta na kalama, ističući sporiji ritam koji odolijeva modernim trendovima.
Vizualni dnevnik djetinjstva i Mediterana
Vizualni dnevnik „[THE]ALMACIJA“ Branka Šare donosi motive iz djetinjstva i prepoznatljive simbole mediteranskog podneblja poput maslinika i brodova, naglašavajući atmosferu mira i sporosti.
Ilustracije inspirirane nostalgijom
Krovna izložba „Sritna lita“ Maje Maljković Zelalije temelji se na starim fotografijama i mediteranskoj estetici. Među radovima se ističu ilustracije koje prikazuju suvremene prizore fjake, ali i duhovite situacije poput „dalmatinskog videonadzora“ iz perspektive susjedskog prozora.
Fjaka kao otpor ubrzanom društvu
Izložbeni ciklus zaključuje rad „Hommage fjaki“ autorice Lee Bulaje, inspiriran umjetničkim promišljanjima o radu i hiperprodukciji. U ovom kontekstu, fjaka se predstavlja kao oblik otpora društvenim pritiscima i stalnoj potrebi za produktivnošću.
Interaktivni sadržaji i Fjaka barometar
Osim razgledavanja izložbi, posjetitelji mogu sudjelovati u interaktivnom segmentu putem „Fjaka barometra“, koji omogućuje izbor lokacija gdje se fjaka najviše osjeća. Time digitalni muzej potiče aktivno uključivanje publike.
Digitalni prostor sporog življenja
Virtualni Muzej fjake djeluje u okviru neprofitne udruge i povezan je s Institutom za kulturološko i znanstveno proučavanje fjake. Projekt uključuje i Magazin sporog življenja, digitalnu platformu koja kroz vizualne i audio sadržaje omogućuje korisnicima da dožive fjaku neovisno o lokaciji.
Zaključak: Fjaka kao univerzalna ideja
Novi ljetni ciklus izložbi Virtualnog Muzeja fjake naglašava kako fjaka nadilazi geografske i klimatske okvire Dalmacije te postaje univerzalni simbol opuštenog načina života. Kroz umjetnost i digitalne alate, ovaj projekt nastavlja promicati kulturu sporosti i svjesnog uživanja u trenutku.
