Na najstarijem hrvatskom filmskom festivalu, 73. Pulskom filmskom festivalu, predstavljen je povijesni dokument za pristupačnost medijskih sadržaja u Hrvatskoj – Smjernice za inkluzivne titlove. Riječ je o prvom sveobuhvatnom nacionalnom dokumentu posvećenom izradi titlova koji su primarno prilagođeni gluhim i nagluhim osobama, a čiji je cilj postavljanje jasnih standarda u audiovizualnom prevođenju i kulturnoj inkluziji. Upravo inkluzivni titlovi su izuzetno važni za osiguravanje jednakog pristupa audiovizualnim sadržajima za sve.
Predstavljanje u sklopu programa Pula PRO
U utorak, 14. srpnja, u Crvenom salonu Doma hrvatskih branitelja, dokument je službeno predstavljen javnosti kroz program Pula PRO. Smjernice su bile dostupne za preuzimanje svim zainteresiranim kulturnim i medijskim radnicima.
Predstavljanju je prisustvovala velika ekipa stručnjaka i suradnika koji su sudjelovali u izradi ovog važnog dokumenta, a među njima su bili:
- Viktor Smiljanić, Nevio Reiter, Sendi Kontošić, Katarina Šturik, Tina Suvajac, Marko Godeč i Maja Ogrizović.
- Damir Herega, prevoditelj za hrvatski znakovni jezik.
- Tea Rubeša, savjetnica Pravobranitelja za osobe s invaliditetom.
Zašto su inkluzivni titlovi ključni za društvo?
Inkluzija znači prepoznavanje potreba svih pojedinaca i osiguravanje jednakih mogućnosti za participaciju u kulturnom životu. Prilagodba kulturnog sadržaja, poput filmskih projekcija, ključna je kako bi osobe oštećena sluha – gluhe i nagluhe osobe – mogle ravnopravno konzumirati medijske sadržaje.
Važno je naglasiti stručne preporuke vezane uz audiovizualni sadržaj:
- Titlovi bi se trebali prikazivati tijekom filmova i drugih multimedijskih prezentacija kako bi se obuhvatio govorni dijalog, ali i zvučni efekti.
- Inkluzivne titlove nužno je koristiti čak i kada se sadržaj emitira na hrvatskom jeziku.
Marko Godeč iz Ministarstva titlova istaknuo je temeljnu ulogu ovog novog dokumenta:
“Smjernice za inkluzivne titlove predstavljaju temelj za standardizaciju prakse kojom u publiku napokon kvalitetnije uključujemo i gluhe/nagluhe osobe. Smjernice će služiti kao orijentir autorima titlova te se nadamo da će olakšati implementaciju inkluzivnih titlova i među profesionalcima koji sada mogu jednostavnije prilagođavati medijske sadržaje. Ovaj dokument važan je jer na jednom mjestu pruža sve relevantne informacije pomoću kojih filmske i druge sadržaje možemo učiniti dostupnijima široj publici.”
Metodologija zajedništva: Tko stoji iza Smjernica?
Prve objedinjene nacionalne smjernice rezultat su opsežne suradnje. Izdavači ovog dokumenta su:
- Društvo hrvatskih prevoditelja znakovnog jezika
- Filozofski fakultet u Rijeci – Katedra za translatologiju
- Kultura svima svugdje
- Ministarstvo titlova
- Društvo hrvatskih audiovizualnih prevoditelja
Posebnost ovog dokumenta leži u njegovoj metodologiji zajedništva. Tim koji je radio na Smjernicama činile su gluhe osobe, kulturolozi, radnici u kulturi, lingvisti, prevoditelji svih generacija, znanstvenici, prevoditelji hrvatskog znakovnog jezika, čujuća djeca gluhih roditelja te izvorni govornici hrvatskog znakovnog jezika.
Dokument nije nastao samo iz teorije, već kroz aktivan proces istraživanja, analize, razgovora, anketa i fokus grupa sa samim gluhim i nagluhim osobama, osiguravajući tako da odgovara na stvarne potrebe korisnika.
Trajni metodološki trag za buduće generacije
Ovaj dokument predstavlja cjelovit teorijski i praktični okvir koji je utemeljen na aktualnim javnim politikama, zakonodavstvu i međunarodnim standardima pristupačnosti. Nastao je uz snažnu podršku Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC) te Grada Zagreba, a nosi i službenu preporuku Pravobranitelja za osobe s invaliditetom.
Snažan naglasak stavljen je na neposrednu primjenjivost u svakodnevnom radu. Rezultat je to višegodišnjeg iskustva u osmišljavanju inkluzivnih projekata i sinergije stručnog znanja. Doprinos suradnika iz različitih područja djelovanja bio je ključan u oblikovanju standarda koji osnažuju struku te usmjeravaju hrvatsko društvo prema potpunoj društvenoj inkluziji, ostavljajući trajni metodološki trag za sve buduće generacije kulturnih i medijskih radnika.
Smjernice potražite OVDJE.
