Europske šume gube više biomase nego što se ranije mislilo, a poremećaji poput suša i štetnika uzrokuju sve veće gubitke, posebno u nekim od najstarijih šuma u Europi. Ova situacija, koja uključuje značajan gubitak šumske biomase, znatno se pogoršala od 2018. godine, pokazuju nova istraživanja.
Zašto je gubitak šumske biomase u porastu?
Nalazi studije objavljene u časopisu Nature Geoscience, podržane inicijativom Europske svemirske agencije (ESA), pokazuju da su se gubici biomase naglo povećali nakon 2018. godine. Suše, oluje i najezde insekata sve više pogađaju neke od najstarijih i biomasom najbogatijih šuma središnje Europe.
- Za svaki hektar poremećene šume, od 2018. godine gubi se 46% više biomase.
- Između 1985. i 2023. godine, procijenjeno je da je ukupno 6,5 milijardi tona nadzemne biomase izgubljeno diljem Europe zbog požara, štetnika i sječe.
- Iako je znatan dio tih gubitaka nadoknađen ponovnim rastom šuma, trend je zabrinjavajući.
Precizno mjerenje gubitka biomase
Ova je studija prva koja je kvantificirala koliko se biomase gubi zbog šumskih poremećaja diljem Europe, umjesto da se mjeri samo zahvaćena površina. Dosadašnje metode nisu precizno odražavale stvarni gubitak šumske biomase.
“Ono što me najviše iznenadilo bilo je koliko se različito poremećaji pretvaraju u gubitak biomase diljem Europe. Dva događaja mogu izgledati gotovo identično na karti, ali imaju vrlo različite implikacije na količinu ugljika pohranjenog u šumama. Do sada smo u velikoj mjeri bili slijepi na tu razliku”, izjavila je Katja Kowalski, vodeća autorica rada.
Kako je studija provedena?
Studija je kombinirala dva satelitska zapisa: godišnje karte gubitka drvenog pokrova diljem Europe iz Landsat arhive i kartu biomase visoke rezolucije za 2019. godinu. Preklapanjem tih podataka, tim je rekonstruirao koliko su europske šume zapravo izgubile biomase, godinu za godinom.
Posljedice nakon 2018. godine
Rezultati jasno ukazuju na prelomnu točku oko 2018. godine, kada su teške suše pogodile zemlje središnje Europe, uključujući Njemačku, Češku i Poljsku. Suše su oslabile drveće, čineći ga manje sposobnim za obranu, što je potaknulo masovne najezde europskog smrekovog potkornjaka, koji može ubiti zrelo drvo u roku od nekoliko tjedana.
Iako je sječa činila oko 82% gubitka šumske biomase između 1985. i 2023. godine, preostalih 18% gubitka uzrokovanog prirodnim poremećajima potaknulo je nagli porast od 2018. godine.
Ugrožena uloga šuma u ublažavanju klimatskih promjena
Druga studija, također podržana projektom RECCAP-2, objavljena u National Science Review, donosi komplementarne nalaze. Pokazuje da sve veći gubici i štete na šumama ugrožavaju njihovu ulogu u ublažavanju klimatskih promjena.
Kapacitet europskih šuma za apsorpciju i skladištenje ugljika vjerojatno će se smanjiti za 39% u razdoblju od 2010. do 2030. godine. To je posljedica poremećaja koji daleko nadmašuju sposobnost šuma da se prirodno obnove i oporave.
“Europa može povećati svoju šumsku površinu, ali i dalje gubiti kapacitet ponora ugljika. Pravo je pitanje mogu li rast i oporavak pratiti poremećaje i sječu. Trenutno ne mogu – a smanjenje tog jaza znači drugačije upravljanje našim šumama, prije svega manjom sječom kako prirodni poremećaji i dalje rastu”, napominje Philippe Ciais, suautor studije.
Često postavljana pitanja (FAQ)
Studija je pokazala da europske šume gube više biomase nego što se ranije mislilo, s izraženim porastom gubitaka nakon 2018. godine.
Glavni uzroci su suše, vjetrovne oluje i najezde insekata, poput smrekovog potkornjaka, koji su oslabili stare i bogate šume središnje Europe.
Za razliku od prethodnih procjena koje su mjerile samo zahvaćenu površinu, ova studija kvantificira stvarnu količinu izgubljene biomase, otkrivajući da se po hektaru zahvaćene šume gubi 46% više biomase od 2018.
