Vrijedno otkriće nakon obnove crkve sv. Duha
Benkovački kraj posljednjih je desetljeća dobio još jedan vrijedan dokaz svoje pripadnosti prostoru hrvatske glagoljaške kulture. Tijekom obnove crkve sv. Duha u Podgrađu kod Benkovca, koja je bila teško oštećena tijekom Domovinskog rata, pronađeni su kameni ulomci s glagoljičkim natpisima iz 15. stoljeća.
Crkva sv. Duha u Podgrađu, nekada poznata kao crkva sv. Marka, nalazi se na području bogate povijesne prošlosti, u neposrednoj blizini antičke Asserije – važnog liburnskog naselja koje je kasnije imalo značajnu ulogu i u rimskom dobu. Pronalazak glagoljičkih zapisa dodatno potvrđuje da je ovaj prostor bio uključen u ondašnje kulturne i vjerske tokove srednjovjekovne Dalmacije.
Kameni spomenik iz 1426. godine
Najznačajniji među pronađenim nalazima jest nadgrobna ploča s glagoljičkim natpisom datiranim u 1426. godinu. Spomenik predstavlja vrijedan povijesni izvor jer donosi podatke o suvremeniku tadašnjeg vremena, ali i potvrđuje prisutnost glagoljaške pismenosti na širem području današnjeg Benkovca.
Rekonstrukcijom se navodi da je riječ o grobu popa Nikole iz Maline Vasi oko današnjeg Perušića Benkovačkog. Iako su pojedini dijelovi zapisa oštećeni i nisu u potpunosti čitljivi, osnovni sadržaj natpisa omogućuje prepoznavanje konteksta vremena nastanka i osobe kojoj je spomenik bio posvećen.
Natpis započinje uobičajenom srednjovjekovnom kršćanskom invokacijom „V ime Božie“, čime se naglašava njegova vjerska namjena.
Još jedan trag uporabe glagoljice
Uz nadgrobni spomenik pronađen je i drugi ulomak kamene ploče na glagoljičnom pismu. Sačuvani dijelovi natpisa također započinju formulom „V ime Božie“, što je bio čest način otvaranja srednjovjekovnih natpisa i zapisa.
(transliteracija i foto: Darko Žubrinić)
Ovaj ulomak dugo nije imao poznato mjesto podrijetla. U poznatom djelu Branka Fučića „Glagoljski natpisi“ bio je do pronalaska naveden kao nalaz iz nepoznate lokacije. Kasnijim istraživanjima utvrđeno je da je riječ o upravo spomenutom u crkvi sv. Duha u Podgrađu kod Benkovca.
Tragovi koje je trebalo ponovno povezati
Povijest ovih natpisa pokazuje koliko je važno povezivanje terenskih istraživanja, arhivskih podataka i znanja stručnjaka. Dio informacija o nalazima sačuvan je zahvaljujući trudu istraživača i poznavatelja glagoljaške baštine, među kojima su neprocjenjiv doprinos dali prof. dr. sc. Darko Žubrinić, uz dodatna pojašnjenja danas pokojnoga don Pavla Kere i informacijama gospodina Darija Tikulina, te pojašnjenjima mr.sc. Grozdane Franov Živković kod transliteracije. Darko Žubrinić jedan je od osnivača Društva prijatelja glagoljice u Zagrebu, osnovanog 1993. godine.
Benkovac kao dio hrvatskog glagoljaškog prostora
Pronađeni natpisi iz Podgrađa imaju veliku vrijednost jer potvrđuju da glagoljica nije bila ograničena samo na poznatija otočna i primorska središta, nego je bila prisutna i u unutrašnjosti sjeverne Dalmacije.
Kamen s uklesanim tekstom iz 1426. godine danas predstavlja vrijedan podsjetnik na život, vjeroispovijest i pismenost ljudi koji su prije više od šest stoljeća živjeli na području Benkovca. Ovi glagoljički zapisi povezuju lokalnu povijest s mnogo širim kontekstom hrvatske srednjovjekovne kulture i jezika.
Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za medije.
