Energetska ranjivost: Uz posljednje mjere nužna dodatna sredstva i brže procedure

Posljednji paket mjera pomoći u značajnoj mjeri amortizira pritisak rasta cijena energenata kao jednog od glavnih uzročnika inflacije.

Iako nužne, mjere predstavljaju kratkotrajno osiguranje stabilnih i cjenovno prihvatljivih izvora energije, dugoročno se moramo fokusirati na stvaranje regulatornog i financijskog okvira za što bržu, učinkovitiju i što veću energetsku samodostatnost, poruke su to gospodarstva s predstavljanja 4. paketa mjera Vlade, koje je održano u HGK i koje je okupilo 130 gospodarstvenika.

“Moramo industriji omogućiti dodatne bespovratne potpore i s Komisijom ispregovarati dodatnu alokaciju iz drugih mjera NPOO-a koje se neće realizirati. Također je potrebno ubrzati procedure ishođenja različitih dozvola koje onemogućuju tvrtkama da se prijave na natječaje, a kritičan je i regulatorni okvir kod ulaganja u obnovljive izvore energije. HGK će se u idućem razdoblju zalagati za ubrzanje tih procesa kako bi gospodarstvu sinergijom bespovratnih potpora i pojednostavljenjem zakonodavne procedure omogućili što brži prelazak na dugoročno jeftinije i sigurnije izvore energenata”,  rekao je potpredsjednik HGK za industriju i održivi razvoj Tomislav Radoš.

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović, istaknuo je kako imamo četvrti najveći rast BDP-a u Europskoj uniji od 6,3 posto koji nije došao sam od sebe, već su mu pridonijeli svi gospodarstvenici, ali i Vlada Republike Hrvatske svojim potezima i svim paketima mjera donesenima u prošloj godini.

“Zato smo i ove godine odlučili nastaviti u tom smjeru na način da štitimo hrvatsko gospodarstvo, uvažimo rast cijena energenata, štitimo od inflacije te damo ciljane potpore i poticaje onim skupinama građana kojima su potrebne. Dio paketa mjera Vlade koji se odnosi na ublažavanje rasta cijena energenata iznosi milijardu i 180 milijuna eura, od čega se na električnu energiju odnosi 600 milijuna eura. Posebno želim istaknuti da smo za više od 80.800 mikro i malih poduzetnika te obrta koji troše manje od 250000 kWh osigurali cijenu od 62 eura po MWh, kao i za javne institucije. Svi oni poduzetnici koji troše od 250 MWh do 2,5 MWh, zahvaljujući Vladinom paketu mjera, plaćati će 180 eura po MWh. Oni koji troše više od 2,5 GWh plaćati će cijenu od 230 eura po MWh. Važno je što smo i velike poduzetnike, koji imaju najveću potrošnju, ostavili obuhvaćene paketom mjera Vlade jer oni daju snažan impuls cijelom gospodarstvu”, rekao je ministar Filipović koji je dodatno istaknuo na Vladi donesenu Uredbu o kriterijima za plaćanje umanjenje naknade za OIE i visokoučinkovitu kogeneraciju, kojom je smanjila kriterij potrošnje električne energije te time proširila krug korisnika te umanjene naknade.

Prema uredbi, pravo na umanjenje naknade imat će poduzetnici s godišnjom potrošnjom od 500 MWh, dok su do sada to mogli oni s potrošnjom od jednog GWh.

“Ministarstvo gospodarstva izradilo je program potpore, koji je odobrila i Europska komisija, na temelju kojega će za više od 200 poduzetnika biti omogućeno umanjeno plaćanje te naknade, i to u iznosu od 104 milijuna eura, čime pomažemo hrvatskom gospodarstvu”, rekao je Filipović.

Izazovi energetski intenzivne industrije

S najvećim se izazovima susreću energetski intenzivne industrije, tj. svi oni koji koriste veliku količinu toplinske ili električne energije, te pojedine djelatnosti u segmentu malih i srednjih poduzetnika. HGK je od samog početka krize isticao nužnost proširenja mjera, posebno na velike potrošače energije koji ne mogu izdržati pritisak enormnog rasta cijena energenata.

Predsjednika Udruženja industrije nemetala i građevinskih materijala Davora Blažeka, zanimalo je zašto u novi paket Vladinih mjera nisu uključeni poslovni subjekti koji imaju potrošnju plina veću od 10 GWh, odnosno zašto veliki poslovni subjekti nisu uključeni u paket Vladinih mjera za plin i struju.

Ministar Filipović istaknuo je kako se cijena plina u odnosu na prošlu godinu stabilizirala.”Mišljena sam da je sada pravo vrijeme da se reagira. Iako će cijena plina tijekom godine vjerojatno ići prema gore, ne očekujemo neke velike cjenovne skokove po tom pitanju, obzirom na situaciju u Europi, gdje su skladišta napunjena na jednoj dobroj razini. Tako da sve velike tvrtke mogu reagirati i nabaviti plin”, rekao je ministar Filipović.

Ivan Strunje iz Udruženja obnovljivih izvora HGK otvorio je temu i zašto u novom paketu mjera nisu uključene i mjere kojima je cilj otkloniti administrativno-regulatorne prepreke koje su zaustavile razvoj i realizaciju projekata OIE.

“Predlažemo hitno osnivanje Međuresorne radne skupine na razini Vlade, čiji je cilj pripremiti Akcijski plan kojim će se u zakonskoj regulativi iznaći rješenje za hitnu implementaciju projekata”,  rekao je Strunje.

 Ministar Filipović odgovorio je kako administrativno-regulatorne prepreke nisu uključene u ovoja paket mjera jer se na njihovom otklanjanju intenzivno radi.

“Učinit ću sve kako bi se sve ono što kasni, maksimalno ubrzalo, jer sam svjestan da postoji prostor za značajno ubrzanje”, rekao je ministar. 

Budući da za građanstvo u ovaj novi paket mjera ne ulazi električna energija koja je potrošena od 1.1. do 31.3. ove godine, već se kreće se od 1. travnja, tvrtke je zanimalo i primjenjuje li se to i na poduzetništvo ili će se cijena odrediti prema potrošnji u nekom prethodnom razdoblju. U tom slučaju, tvrtke je zanimalo koje razdoblje će se promatrati.

Ministar Filipović istaknuo je kako  se za sve pa tako i za poduzetnike primjenjuje potrošnja od 01.travanja 2023.