Vožnja pod utjecajem alkohola uzrokovala prometnu nesreću u Zadru: Posljedice alkohola na vozačku sposobnost

Noćas u 00.13 sati na križanju Ulica Hrvatskog Sabora i Put Biliga u Zadru dogodila se prometna nesreća s materijalnom štetom, koju je izazvao 37-godišnji vozač iz Bosne i Hercegovine pod utjecajem alkohola.

Prema izvješću policije, vozač kombija zadarskih registarskih oznaka prouzročio je nesreću na semaforiziranom križanju, oduzevši prednost prolaska službenom vozilu Policijske uprave zadarske. Iako su oba vozila imala zeleno svjetlo na semaforu, vozač kombija koji je skretao ulijevo, pogriješio je procjenu, ugrozivši policijsko vozilo koje se kretalo ravno.

Nakon očevida utvrđeno je da je vozač kombija imao 2,30 promila alkohola u krvi. S obzirom na ozbiljnost prekršaja, uhićen je i smješten u prostorije policije dok alkohol ne ispari iz njegovog sustava. Protiv vozača je podignut optužni prijedlog te je doveden na Prekršajni odjel Općinskog suda u Zadru.

Loši učinci alkohola na organizam tijekom vožnje

Vožnja pod utjecajem alkohola predstavlja ozbiljan rizik ne samo za vozača, već i za ostale sudionike u prometu. Alkohol značajno utječe na sposobnosti potrebne za sigurno upravljanje vozilom. Kod vozača sa 2,30 promila alkohola u krvi dolazi do izrazitih smetnji u motoričkoj koordinaciji, sužavanja vidnog polja i značajnog usporavanja reakcija, što povećava rizik od prometnih nesreća.

Alkohol utječe na vozača na nekoliko ključnih načina:

1. Smanjena sposobnost prosudbe i donošenja odluka: Alkohol oštećuje središnji živčani sustav, smanjujući sposobnost pravilnog rasuđivanja. Vozači pod utjecajem alkohola često precjenjuju svoje sposobnosti i ne mogu realno procijeniti opasnosti u prometu, kao što je bio slučaj u zadarskoj nesreći kada je vozač krivo procijenio trenutak skretanja.
2. Usporene reakcije: Alkohol značajno usporava brzinu reakcije. U hitnim situacijama, poput potrebe za naglim kočenjem ili izbjegavanjem prepreke, vozač pod utjecajem alkohola reagira sporije, čime se smanjuje šansa za izbjegavanje sudara.
3. Poremećena koordinacija: Alkohol negativno utječe na motoričke sposobnosti. Vozač s visokom koncentracijom alkohola u krvi može imati poteškoće s kontrolom vozila, održavanjem ravnoteže, pa čak i upravljanjem volanom.
4. Smanjeno vidno polje i percepcija dubine: Alkohol uzrokuje tzv. “tunelski vid”, smanjujući periferni vid, što vozača čini nesposobnim uočiti vozila, pješake ili bicikliste izvan neposrednog polja pogleda. Također, alkohol može poremetiti percepciju udaljenosti i dubine, zbog čega vozači podcjenjuju udaljenost do drugih automobila ili prepreka.
5. Povećana pospanost: Alkohol može izazvati osjećaj pospanosti i umora, što dodatno smanjuje sposobnost koncentracije tijekom vožnje. Vozač pod utjecajem alkohola može izgubiti svijest za volanom, što dovodi do teških nesreća.

Zaključak

Prometna nesreća u Zadru još je jedan podsjetnik na opasnosti vožnje pod utjecajem alkohola. Visoka koncentracija alkohola u krvi smanjuje sposobnost pravilnog reagiranja u prometu, a loše odluke često dovode do ozbiljnih posljedica. Iako u ovoj nesreći nije bilo ozlijeđenih osoba, materijalna šteta i potencijalna ugroza života drugih sudionika u prometu jasno pokazuju zašto je vožnja pod utjecajem alkohola jedan od najopasnijih prekršaja u prometu.

Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije.