Požar u Vjesnikovom neboderu, koji je izbio u ponedjeljak navečer, šokirao je cijelu zemlju. Vjesnikov neboder, simbol hrvatskog novinarstva ali i grada Zagreba, progutao je plamen te tako otvorio brojna pitanja. Što znači ova nesreća za Vjesnikov neboder?
Svakako neka od otvorenih pitanja jesu koliko je isplativo obnavljati odnosno rušiti ovu građevinu, pogotovo kad se radi o Vjesnikovom neboderu u tom kontekstu.
Saša Perko, magistar inženjer građevinarstva, vrlo je jasno dao podatke o kojima bi se ovih dana moglo puno raspravljati u medijima.
Renoviranje ili rušenje Vjesnika? Iskreno: dileme zapravo nema
Kad god se u Zagrebu otvori tema kompleksa Vjesnik, priča eksplodira. Razlog je jednostavan: radi se o jednoj od najvrjednijih i najzapuštenijih lokacija u gradu. Skup zgrada ukupne neto površine oko 45.000 m² (oko 60.000 m² bruto), od čega je sam neboder tek petina parcele, već desetljećima stoji kao neiskorišten potencijal. Parcela od 32.500 m², na kojoj bi se u budućnosti moglo izgraditi i do 97.000 m² nadzemnog prostora, danas je daleko ispod svojih mogućnosti.
Država posjeduje oko 70% kompleksa. Investitorima je lokacija jednako atraktivna. Vrijednost samog zemljišta? Rekao bih između 30 i 40 milijuna eura. Kakva sudbina čeka Vjesnikov neboder?
Obnova: skupa, dugotrajna i prosječan rezultat
Ideja da bi se kompleks mogao obnoviti zvuči politički simpatično — “spašavamo simbol grada” — ali je tehnološki i ekonomski upitna.
Za početak, zgrade su nefunkcionalne, tlocrti su zastarjeli, a neboder prema neslužbenim informacijama ima ozbiljno narušenu statičku nosivost. To nije kozmetički problem. To znači da nikakva obnova neće moći pretvoriti stari kompleks u kvalitetan, dugoročno održiv poslovni sustav.
Cijena takve obnove bi mogla biti 2.000 – 3.000 €/m², dakle 120 – 180 milijuna eura, i to bez garancije da će se najveći problem – konstrukcija tornja Vjesnikovog nebodera – uopće moći sanirati do razine opravdanosti ulaganja. Na to dodajte još oko 10% dodatnih troškova (projektiranje, nadzor, doprinosi, priključci, režije, osiguranje, financiranje), što je dodatnih 15-ak milijuna eura.
Vjesnikov neboder je povijesna građevina, ali najvažnije: i nakon tolikog troška dobili biste zgradu koja nije moderna, nije optimalna i nije konkurentna onome što bi se moglo izgraditi od nule. I dalje biste imali parcelu na ekskluzivnoj lokaciji s potencijalom od 97.000 m², a iskorištavate je s jedva 45.000.
Rušenje: skuplje — ali jedino racionalno
Trošak potpunog uklanjanja kompleksa bio bi mogao biti i oko 10 milijuna eura, ovisno o tehnologiji uklanjanja.
Za lokaciju i kompleks ove veličine podrazumijeva se ozbiljna podzemna garaža — cca 50.000 m², s oko 1.500 parkirnih mjesta. To diže ukupnu površinu budućeg kompleksa na ukupnih 150.000 m².
Trošak gradnje bi mogao biti 230 – 350 milijuna eura, ovisno o razini ekskluzivnosti i kompleksnosti arhitekture. Plus standardnih i gore navedenih 10% ostalih troškova (23 – 35 milijuna eura).
To su velike brojke, ali dobivate dvostruko veću neto površinu, visoku funkcionalnost, energetsku učinkovitost i trajnost barem pola stoljeća.
Zaključak koji se mnogi boje reći
Romantična ideja o spašavanju Ulrichova nebodera razumljiva je emocionalno, ali nema realne podloge u tehnologiji, financijama ni strategiji razvoja grada. Vrijeme te zgrade je prošlo.
Najvrijednija lokacija u Zagrebu zaslužuje moderan, učinkovit i reprezentativan kompleks, a ne kompromisno rješenje. Grad nema luksuz gubiti idućih 50 godina zbog sentimentalnosti, osobito jer je šteta nakon požara i prethodnog zanemarivanja toliko velika da obnova više nije racionalna opcija.
Ako Zagreb želi iskorak, smatram da je je ovo trenutak da ga napravi. Ali ne kozmetički, nego doslovnim „resetom“ — rušenjem i izgradnjom potpuno novog, suvremenog kompleksa koji će obilježiti novu epohu grada, baš kao što je Vjesnik obilježio onu staru, zaključio je Saša Perko. magistar inženjer građevinarstva.
