Najnovije Transparency International izvješće objavljeno za 2025. godinu ukazuje na dramatično pogoršanje globalne borbe protiv korupcije. Objavljeni Corruption Perceptions Index (CPI) pokazuje da se sve više demokracija suočava s padom integriteta i političkog vodstva, dok broj zemalja s visokim rezultatima bilježi oštar pad. Dokument otkriva zabrinjavajuće trendove, uključujući eroziju građanskih sloboda, porast represije nad civilnim društvom i slabljenje međunarodnih antikorupcijskih mehanizama. U nastavku slijedi detaljna analiza ključnih nalaza i globalnih posljedica.
Pad rezultata u vodećim demokracijama
U proteklom desetljeću zabilježen je značajan pad broja zemalja s najvišim rezultatima u CPI‑ju — s 12 prije deset godina na samo pet u 2025. godini. Američki rezultat pao je na 64, Kanada bilježi 75, a Novi Zeland 81. Sličan trend pratili su Ujedinjeno Kraljevstvo (70), Francuska (66) i Švedska (80). Izvješće naglašava da čak ni tradicionalno snažne demokracije više nisu imune na institucionalno slabljenje i smanjenje učinkovitosti nadzornih mehanizama. Usto, 36 od 50 zemalja koje su zabilježile pad rezultata od 2012. također su izgubile dio građanskog prostora, što dodatno otežava borbu protiv korupcije.
Erozija građanskih sloboda i porast represije
Transparency International upozorava da sve veći broj država uvodi ograničenja slobode govora, okupljanja i djelovanja civilnog društva. Nove zakonske regulative u zemljama poput Gruzije (50), Indonezije (34) i Perua (30) ograničile su pristup financiranju ili direktno oslabile organizacije koje nadziru vlast. U Tunisu (39) pritisci se provode putem administrativnih i financijskih mjera. Najdrastičniji primjeri dolaze iz Rusije (22) i Venezuele (10), gdje su poglavlja Transparency Internationala bila prisiljena djelovati iz egzila. U takvom okruženju novinari i zviždači rade pod sve većim rizikom, što ilustrira podatak od 150 ubijenih novinara od 2012. u državama s visokim razinama korupcije.
Prosvjedi generacije Z i izostanak globalnog političkog vodstva
Analizirajmo pokret mladih, rast društvenog nezadovoljstva i slab odgovor političkih elita na globalnoj razini.
Val prosvjeda u zemljama s niskim CPI rezultatima
Godina 2025. obilježena je velikim prosvjedima mladih, posebno pripadnika generacije Z, u državama koje dugi niz godina stagniraju na donjoj polovici CPI ljestvice. Nepal (34) i Madagaskar (25) zabilježili su masovne demonstracije usmjerene protiv zloupotrebe ovlasti i nedostatka javnih usluga. Društveno nezadovoljstvo proizlazi iz osjećaja da političke elite zanemaruju obećanja o ekonomskom razvoju i transparentnosti, što dodatno narušava povjerenje građana u državne institucije.
Upozorenje na slabo međunarodno vodstvo
Transparency International upozorava da globalna borba protiv korupcije slabi zbog nedostatka hrabrog političkog vodstva. Izvješće ističe da države koje su tradicionalno bile predvodnice reformi sada šalju negativne signale. Sjedinjene Države, čiji je rezultat pao na 64, pogođene su kako navodi izvješće postupcima „targeting independent voices and undermining judicial independence“. Istodobno je „the temporary freeze and weakening of enforcement of the Foreign Corrupt Practices Act“ izazvao zabrinutost međunarodne zajednice. Osim toga, rezanje američke pomoći civilnom društvu dodatno je oslabilo globalne inicijative.
Strukturne promjene i regionalni primjeri dugoročnih trendova
U proteklih 12 godina zabilježena su dva snažna fenomena: dugoročni pad integriteta u slabijim demokracijama i značajan rast rezultata u državama koje su provedbom reformi uspjele jačati sustave nadzora. U Europi su 13 zemalja pale na ljestvici od 2012., a samo ih je sedam ostvarilo napredak. EU je u prosincu 2025. usvojila prvu Direktivu o borbi protiv korupcije, no njezina ambicija oslabila je zbog protivljenja pojedinih država članica. Italija (53) blokirala je kriminalizaciju zloupotrebe položaja, čime je okvir ostao „watered down“, bez potrebne jasnoće i provedivosti. Istodobno, zemlje poput Švicarske (80) i Singapura (84) i dalje postižu visoke rezultate, ali ostaju izložene kritikama jer financijski sustavi omogućuju kretanje nezakonito stečenog kapitala. Suprotan trend vidljiv je u državama koje su u proteklom desetljeću značajno poboljšale rezultate, primjerice Estonija (76), Južna Koreja (63) i Sejšeli (68), zahvaljujući digitalizaciji, profesionalizaciji javne uprave i jačanju nadzornih institucija.
Zaključak
Transparency International izvješće potvrđuje da globalna borba protiv korupcije ulazi u kritičnu fazu obilježenu slabljenjem demokratskih institucija, sužavanjem građanskog prostora i izostankom međunarodnog vodstva. Iako pojedine zemlje pokazuju da su dugoročne reforme moguće, većina bilježi pad rezultata i rast političkih pritisaka. Potrebne su sustavne mjere, jačanje transparentnosti te zaštita civilnog društva kako bi se zaustavio negativni trend. Primarna ključna riječ iz izvješća jasno ukazuje na potrebu hitnog djelovanja kako bi se obnovilo povjerenje u institucije i potaknula odgovorna vladavina.
