Tjelovježba nije važna samo za tijelo. Ona snažno utječe i na psihu i mentalno zdravlje. Sve više istraživanja to potvrđuje.

Ljudi koji se redovito kreću češće prijavljuju bolje raspoloženje. Također osjećaju manje stresa. To vrijedi za sve dobi.

Kretanje ne mora biti intenzivno. Dovoljna je šetnja. Bitna je redovitost.

Što to znači

Mentalno zdravlje uključuje emocije i misli. Obuhvaća i sposobnost nošenja sa stresom. Tjelovježba na to izravno utječe.

Prema WHO-u, depresija je vodeći uzrok invaliditeta. Redovita aktivnost smanjuje rizik. Učinci su mjerljivi.

Kretanje djeluje kao prirodni stabilizator. Pomaže kod tjeskobe. Poboljšava samopouzdanje.

Kako funkcionira

Tijekom vježbanja luče se endorfini. Oni popravljaju raspoloženje. Nazivaju se hormonima sreće.

Tjelovježba smanjuje kortizol. To je hormon stresa. Tijelo se lakše opušta.

Poboljšava se i san. Kvalitetniji san znači bolju koncentraciju. Time se jača mentalna otpornost.

Brza šetnja od 30 minuta pomaže nakon posla. Smanjuje napetost. Um se lakše smiruje.

Vježbe snage jačaju disciplinu. Donose osjećaj kontrole. To pomaže kod anksioznosti.

Joga kombinira pokret i disanje. Posebno je korisna. Djeluje umirujuće.

Redovito kretanje poboljšava fokus. Povećava energiju. Smanjuje umor.

Preporučuje se barem 150 minuta tjedno. To navodi WHO. Aktivnost može biti umjerena.

Najvažnije je pronaći užitak. Tada navika traje. Rezultati dolaze postupno.

Koliko brzo se vide učinci? Neki ih osjete odmah. Kod drugih traju tjednima.

Je li svaka aktivnost dobra? Većinom jest. Bitno je slušati tijelo.

Može li zamijeniti terapiju? Ne u potpunosti. Ali je snažna podrška.

Tjelovježba je snažan alat. Dostupna je svima. Ne zahtijeva skupu opremu.

Kroz pokret jačamo tijelo i um. Ravnoteža se lakše postiže. Kvaliteta života raste.

Mali koraci su dovoljni. Dosljednost je ključna. Mentalno zdravlje to nagrađuje.

Više ovakvih tema pročitajte u kategoriji: Zdravlje i dobrobit