Stephen Hawking biografija – Kompletan životopis

Rani život i obrazovanje

Stephen William Hawking rođen je 8. siječnja 1942. u Oxfordu, u Engleskoj, u obitelji akademski obrazovanih roditelja. Njegov otac Frank Hawking bio je istraživač tropske medicine, dok je majka Isobel bila aktivna u intelektualnim i društvenim krugovima. Obitelj se 1950. preselila u St Albans, gdje je Stephen pohađao srednju školu. Unatoč prosječnim školskim ocjenama, rano je pokazao izniman interes za matematiku i fiziku.

Godine 1959. upisao je University College u Oxfordu, gdje je studirao fiziku. Diplomirao je 1962. godine s odličnim uspjehom, unatoč tome što je već tada primjećivao prve simptome neurološkog poremećaja. Nakon diplome preselio se u Cambridge kako bi nastavio poslijediplomski studij kozmologije. Ondje je započeo istraživanja koja će odrediti njegovu znanstvenu karijeru.

Znanstvena karijera

Godine 1963. Hawkingu je dijagnosticirana amiotrofična lateralna skleroza (ALS), a liječnici su mu tada predvidjeli samo nekoliko godina života. Unatoč dijagnozi, nastavio je s akademskim radom te je 1966. doktorirao na Sveučilištu Cambridge. Njegova disertacija bavila se singularnostima u svemiru, temom koja je tada bila u povojima. Ubrzo je postao jedan od vodećih mladih teoretskih fizičara u Velikoj Britaniji.

Hawking je 1974. izabran za člana Kraljevskog društva (Royal Society), što predstavlja jedno od najviših znanstvenih priznanja u Ujedinjenom Kraljevstvu. Godine 1979. imenovan je Lucasian profesorom matematike na Cambridgeu, poziciji koju je nekada držao Isaac Newton. Tu je dužnost obnašao sve do 2009. godine. Tijekom tog razdoblja ostvario je najveći dio svojih znanstvenih postignuća.

Najvažniji doprinosi znanosti

Najpoznatiji Hawkingov znanstveni doprinos jest teorijsko predviđanje Hawkingova zračenja iz 1974. godine. Prema toj teoriji, crne rupe nisu potpuno crne, već emitiraju toplinsko zračenje zbog kvantnih učinaka blizu horizonta događaja. Ovaj rad povezao je opću teoriju relativnosti, kvantnu mehaniku i termodinamiku. Time je otvorio novo područje istraživanja kvantne gravitacije.

Osim rada na crnim rupama, Hawking je značajno pridonio teoriji singularnosti zajedno s Rogerom Penroseom. Njihovi teoremi pokazali su da su singularnosti neizbježna posljedica Einsteinove opće teorije relativnosti. Ovi rezultati imali su dubok utjecaj na razumijevanje nastanka svemira. Posebno su utjecali na modele Velikog praska.

Objavljeni radovi i teorije

Stephen Hawking autor je više od 200 znanstvenih radova objavljenih u vodećim međunarodnim časopisima. Njegove publikacije obuhvaćaju teme poput kozmologije, crnih rupa i kvantne gravitacije. Među najutjecajnijim radovima ističu se oni objavljeni u časopisima poput Physical Review D. Njegov znanstveni opus često se citira u akademskoj literaturi.

Široj javnosti najpoznatija je njegova knjiga Kratka povijest vremena, objavljena 1988. godine. Knjiga je prodana u više od 10 milijuna primjeraka i prevedena na preko 40 jezika. U njoj je složene znanstvene koncepte približio općem čitateljstvu. Time je postao jedan od najpoznatijih popularizatora znanosti na svijetu.

Nagrade i priznanja

Tijekom karijere Hawking je primio brojne nagrade i priznanja. Među najvažnijima su Copley Medal Kraljevskog društva 2006. godine i Presidential Medal of Freedom 2009. godine. Dobio je i Wolfovu nagradu za fiziku 1988. godine. Ta priznanja potvrđuju njegov izniman doprinos znanosti.

Unatoč očekivanjima javnosti, nikada nije dobio Nobelovu nagradu. Razlog leži u činjenici da Hawkingovo zračenje još uvijek nema izravnu eksperimentalnu potvrdu. Ipak, njegov znanstveni ugled ostaje iznimno visok. Smatra se jednim od najvećih fizičara 20. stoljeća.

Utjecaj na znanost

Hawkingov rad imao je dubok utjecaj na razvoj moderne teoretske fizike. Njegove ideje potaknule su nove generacije znanstvenika na istraživanje granica znanja o svemiru. Posebno je važan njegov doprinos povezivanju različitih grana fizike. Time je promijenio način na koji se promatraju crne rupe i kozmologija.

Osim znanstvenog utjecaja, Hawking je imao velik društveni utjecaj. Njegova osobna borba s teškom bolešću postala je simbol ljudske izdržljivosti. Često je sudjelovao u javnim raspravama o budućnosti čovječanstva i tehnologije. Njegov glas imao je globalni doseg.

Privatni život

Stephen Hawking oženio se Jane Wilde 1965. godine, s kojom je imao troje djece: Roberta, Lucy i Timothyja. Brak je trajao do 1995. godine, nakon čega se oženio Elaine Mason. Drugi brak završio je razvodom 2006. godine. Unatoč osobnim izazovima, održavao je bliske odnose sa svojom djecom.

Bolest je postupno ograničavala njegovu fizičku pokretljivost, a od 1985. godine koristio je računalni sustav za komunikaciju. Taj je sustav postao prepoznatljiv dio njegova identiteta. Unatoč fizičkim ograničenjima, ostao je aktivan u znanstvenoj zajednici do kraja života. Preminuo je 14. ožujka 2018. godine u Cambridgeu.

Zanimljivosti

Stephen Hawking pojavio se u brojnim popularnim televizijskim serijama, uključujući The Simpsons i The Big Bang Theory. Time je dodatno povećao interes javnosti za znanost. Njegov karakterističan glas postao je globalno prepoznatljiv. Bio je jedinstvena figura koja je spajala znanost i popularnu kulturu.

Zanimljivo je da je Hawking rođen točno 300 godina nakon smrti Galilea Galileija, a umro na rođendan Alberta Einsteina. Ova simbolika često se ističe u biografijama. Tijekom života putovao je diljem svijeta i držao predavanja unatoč teškom zdravstvenom stanju. Njegov život ostaje trajna inspiracija.