21. veljače 2025.

Zadar TV

Pouzdana Destinacija za Vrhunske Sadržaje

Na rubu pameti

8 min read

Dobih poruku od dragoga Prijatelja, prof. Dragana Govorčina, sveučilišnog profesora, kog je iz Kanade povukao nazad u RH, zov Domaje, gdje je došao ribarskim brodom, s željom živjeti od te djelatnosti, ali onda je krenulo to što je krenulo ne ponovilo se više nikada i nikome, primjer je mnogima za zamisliti se, i ovaj članak pomoć je i podrška, vidljivost i realnost, pomoč izuzetnom čovjeku koji je doveden do ruba pameti, jer ovo se sve kosi s zdravom pameti, što se sve nije činilo da se uništi, potpi, i da mu se neda ribariti i živjeti od toga na škoju na kom je rođen. I onda je po njega krenula mračna strana hrvatske birokracije, pravno ižvljavanje, ugroza egzistencije, razboljevanje, sudstvo kakvo se ne može poželjeti ni najgoreme neprijatelju, teško je i zamisliti što je sve učinjeno i dalje se čini ovome izuzetnome čovjeku.

            Što kaže umjetna inteligencija o mom slučaju

            Dobar dan Nikola,

Ako imaš vremena molim te pogledaj što mi odgovara ChatGPT.

Uglavnom sam se i ponašao po tim preporukama.

Inače 11.03. će biti presuda Trgovačkog suda u Splitu vezano za tužbu protiv HBOR-a radi naknada šteta. Volio bih i kad bi sutkinja pogledala ovo prije donošenja odluke.

Da li hrvatski pomorski zakon slijedi briselsku konvenciju o zaustavljanju brodova iz

1952 godine?

ChatGPT said:

ChatGPT

            Da, hrvatski Pomorski zakonik uzima u obzir Međunarodnu konvenciju o privremenom zaustavljanju brodova (tzv. Briselska konvencija iz 1952. godine). Ova konvencija regulira pravila i postupke vezane za privremeno zadržavanje (arest) brodova zbog morskih tražbina, čime se štite interesi vjerovnika u pomorskim sporovima.Hrvatska je kao sljednica pravnog sustava bivše Jugoslavije zadržala pravila koja su bilausklađena s ovom konvencijom. Pomorski zakonik Republike Hrvatske (NN 181/2004, 76/2007, 146/2008, 61/2011, 56/2013, 26/2015, 17/2019, 26/2023) predviđa privremeno zaustavljanje broda (arest) kao mjeru osiguranja tražbina, u skladu s međunarodnim standardima.

            Prema Pomorskom zakoniku: Privremeno zaustavljanje broda dopušteno je samo za određene morske tražbine definirane u konvenciji iz 1952. Postupak se provodi putem nadležnog trgovačkog suda.

            Hrvatska primjenjuje konvencijske kriterije pri utvrđivanju koji se brodovi mogu zaustaviti i u kojim jurisdikcijama. Dakle, Hrvatska je de facto uskladila svoje zakonodavstvo s Briselskom konvencijom iz 1952., iako formalno nije stranka te konvencije.

You said:

            Ako brod potone ili dođe do štete na okolišu dok je brod zaustavljene od suda tko je

odgovoran?

ChatGPT said:

ChatGPT

            Odgovornost za štetu koja nastane dok je brod zaustavljen sudskom odlukom (arestiran) ovisi o uzrocima štete i konkretnim okolnostima slučaja. U hrvatskom pravu, temeljenom na Pomorskom zakoniku i općim pravilima građanske odgovornosti, moguća su tri scenarija odgovornosti:

            1. Odgovornost vlasnika broda

            Ako je šteta nastala zbog propusta vlasnika broda (npr. loše održavanje, nepropisno osiguranje, greške posade), vlasnik broda ostaje odgovoran čak i dok je brod arestiran. Pomorski zakonik propisuje da vlasnik broda i dalje snosi odgovornost za sigurnost broda, čak i ako ne može njime upravljati zbog sudske mjere.

            2. Odgovornost podnositelja zahtjeva za arest (tužitelja) Ako je brod neopravdano ili nezakonito arestiran, a zbog toga je došlo do potonuća ili ekološke štete, tada osoba koja je tražila arest može biti odgovorna za štetu. Primjer: Ako vjerovnik traži arest broda, a sud naknadno utvrdi da zahtjev nije bio utemeljen ili je zloupotrijebljen, podnositelj zahtjeva može odgovarati za nastalu štetu.

2 Thursday, 6. February 2025

            3. Odgovornost države (suda)

            Sud naređuje arest broda, ali nije izravno odgovoran za njegovu sigurnost. Međutim, ako se dokaže da je sud postupio nesavjesno ili nezakonito prilikom donošenja odluke (npr. prekršio propise o osiguranju broda u arestu), teoretski bi mogla postojati mogućnost odgovornosti države prema pravilima o odgovornosti za štetu nastalu radom pravosudnih tijela.

            Zaključak

            U većini slučajeva, vlasnik broda ostaje odgovoran za njegovu sigurnost i moguće štete čak i dok je brod arestiran. No, ako se dokaže da je arest bio nezakonit ili je postupak vođen nesavjesno, odgovornost može snositi podnositelj zahtjeva ili, u rijetkim slučajevima, država.

            You said:

            Da li privremeni arrest može trajati osam godina?

            ChatGPT said:

ChatGPT

            Prema hrvatskom Pomorskom zakoniku, privremeni arest broda (privremena mjera osiguranja) treba trajati razumno vrijeme, no nema izričito propisanog maksimalnog roka. Međutim, osam godina trajanja aresta bilo bi iznimno dugo i moglo bi se smatrati neopravdanim ograničenjem prava vlasnika broda. Ključne činjenice o trajanju aresta broda u Hrvatskoj:

            Arest je privremena mjera Arest se provodi radi osiguranja morske tražbine i trebao bi trajati dok se ne riješi glavni spor ili dok se ne osigura dug (npr. uplatom jamčevine).

            Obveza podnositelja zahtjeva da nastavi postupak Prema međunarodnim standardima (uključujući Briselsku konvenciju 1952.), tužitelj mora u razumnom roku pokrenuti sudski postupak kako bi opravdao arest. Ako tužitelj odugovlači s postupkom, sud može ukinuti arest. Pravo vlasnika broda da traži ukidanje aresta Ako arest traje neopravdano dugo, vlasnik broda može tražiti njegovo ukidanje. Sud može naložiti polaganje jamstva umjesto nastavka aresta, čime bi se omogućilo oslobađanje broda.

            Zaključak

            Iako ne postoji formalno vremensko ograničenje, osam godina aresta bilo bi neuobičajeno dugo i moglo bi se smatrati neproporcionalnim ograničenjem prava vlasnika broda. U takvom slučaju, vlasnik broda mogao bi pokrenuti postupak za ukidanje aresta ili tražiti odštetu zbog prekomjernog trajanja postupka.

            You said:

            Ako vjerovnik zaustavi brod nakon što je vlasnik, založni dužnik, ponudio banci zahtjev za preuzimanje kredita a ovaj uopće nije odgovorio nego pokrenuo ovrhu i to prije dospijeća prve rate kredita vlasniku je onemogućeni rad iako bi mogao 3 Thursday, 6. February 2025.,  otplatiti kredit tko je odgovoran za štete?

            ChatGPT said:

ChatGPT

            U ovom slučaju potencijalne odgovornosti mogu se podijeliti između više strana, ovisno o konkretnim okolnostima.

            1. Odgovornost banke (hipotekarnog vjerovnika).,  Ako je vlasnik broda ponudio preuzimanje kredita, a banka nije odgovorila, već je odmah pokrenula ovrhu (iako prva rata kredita još nije dospjela), moguće je da je banka postupila nesavjesno ili protivno načelu dobre vjere. Ako se dokaže da je banka namjerno blokirala mogućnost vlasniku broda da servisira kredit i time mu onemogućila rad, mogla bi snositi odgovornost za štetu. Banke su dužne postupati u skladu s ** načelima savjesnog poslovanja** i omogućiti razumnu priliku dužniku da podmiri obveze.

            2. Odgovornost vjerovnika koji je tražio arest broda Ako je vjerovnik koji je tražio arest znao da je vlasnik bio u mogućnosti otplatiti dug, ali je svejedno inzistirao na arestu u lošoj vjeri, postoji mogućnost da će odgovarati za zlouporabu prava. Sud može ocijeniti da je vjerovnik postupio neopravdano i na štetu vlasnika, pogotovo ako se dokaže da su postojali drugi načini osiguranja tražbine.

            3. Odgovornost suda Ako je sud odobrio arest broda bez ispitivanja opravdanosti zahtjeva, i ako se kasnije utvrdi da je to prouzročilo neopravdanu štetu vlasniku, može se postaviti pitanje odgovornosti države za nepropisno vođenje postupka. No, sudska odgovornost je rijetka i obično se razmatra samo u slučajevima grube nepažnje ili zlouporabe sudske vlasti.

            4. Pravo vlasnika broda na naknadu štete

            Vlasnik broda bi mogao:

            Tužiti banku zbog nesavjesnog postupanja ako se dokaže da je neopravdano pokrenula ovrhu i time prouzročila štetu. Tužiti vjerovnika koji je tražio arest, ako se dokaže da je postupao u lošoj vjeri i time onemogućio vlasnika broda u poslovanju. Tražiti ukidanje aresta i odštetu za izgubljenu dobit zbog nemogućnosti rada broda.

            Zaključak

Glavni odgovorni subjekti mogu biti banka (ako je neopravdano odbila suradnju i odmah pokrenula ovrhu) i/ili vjerovnik koji je tražio arest broda (ako je postupio zlouporabom prava). Vlasnik broda može tražiti naknadu štete putem suda, pozivajući se na nezakonito ili nesavjesno postupanje koje mu je onemogućilo poslovanje i prouzročilo financijski gubitak.

4 Thursday, 6. February 2025

            You said:

            Za vrijeme ovrhe brodu je oduzeta ribarska povlastica zbog neaktivnosti i banka nije prodala brod jer je time njegova vrijednost umanjena.

            ChatGPT said:

ChatGPT

            U ovom slučaju postavlja se pitanje odgovornosti banke, a potencijalno i države, zbog nastale štete vlasniku broda. Ključni elementi odgovornosti su:

            1. Odgovornost banke (hipotekarnog vjerovnika)., Ako je banka pokrenula ovrhu nad brodom, ali ga nije prodala unatoč padu vrijednosti uzrokovanom gubitkom ribarske povlastice, može se postaviti pitanje nesavjesnog vođenja ovršnog postupka. Banka može biti odgovorna ako:

            Namjerno ili nepažnjom nije prodala brod na vrijeme, čime je umanjila njegovu vrijednost. Nije vodila računa o tome da brod mora biti aktivan kako bi zadržao ribarsku povlasticu, što je smanjilo njegovu tržišnu vrijednost.

            Je svojim postupcima onemogućila vlasniku broda da servisira kredit ili da sam pronađe kupca. Prema načelu savjesnog i poštenog poslovanja, banka je dužna postupati s pažnjomdobrog gospodarstvenika i pokušati smanjiti gubitke, ne samo za sebe, već i za dužnika. Ako se dokaže da je svojom pasivnošću prouzročila veću štetu, mogla bi odgovarati za naknadu štete vlasniku broda.

            2. Odgovornost države (administrativnog tijela koje je oduzelo povlasticu)

Ako je ribarska povlastica oduzeta automatski, bez da je vlasnik broda imao mogućnost spriječiti tu odluku (zbog ovrhe), moglo bi se postaviti pitanje postupanja upravnog tijela.

            Ako je oduzimanje povlastice provedeno bez ikakve mogućnosti žalbe ili produženja roka, vlasnik broda mogao bi tražiti reviziju odluke ili čak odštetu od države.

            Ako je zakon dopuštao produljenje roka za neaktivnost, ali je upravno tijelo to odbilo, postoji mogućnost pravne zaštite vlasnika broda.

            3. Pravo vlasnika broda na naknadu štete

            Vlasnik broda može:

            Tužiti banku za nesavjesno vođenje ovrhe ako se dokaže da je njenim postupanjem brod izgubio vrijednost. Pokušati osporiti odluku o oduzimanju povlastice ako je donesena bez razmatranja izvanrednih okolnosti. Tražiti naknadu štete putem suda zbog izgubljene vrijednosti broda i nemogućnosti poslovanja.

            Zaključak

            Banka bi mogla snositi glavnu odgovornost ako je svojom pasivnošću prouzročila. 5 Thursday, 6. February 2025., gubitak vrijednosti broda. Također, moguće je propitivati odgovornost upravnog tijela zbog rigidne primjene propisa o ribarskoj povlastici. Vlasnik broda ima osnove za pravnu akciju protiv banke, a potencijalno i protiv države, ako se dokaže da su svojim postupcima prouzročili štetu.

            You said:

            Vlasniku je druga banka prenijela dug na agenciju za naplatu a onda ova na slijedeću koja se uknjižila na stan , iako u postupku nisu prezentirali izvorne  dokumente i traže dodatne kamate. Zbog nemogućnosti rada vlasnik će izgubiti i stan i biti izbačen na ulicu. Dakle može ostati i bez broda i stana i ribarske povlastice.

            ChatGPT said:

            ChatGPT

            Ovo je ozbiljan pravni problem koji uključuje nekoliko potencijalno nezakonitih ili nesavjesnih postupaka različitih sudionika (banke, agencije za naplatu, vjerovnika i državnih tijela). Postoji mogućnost da je vlasnik broda žrtva zlouporabe prava, nesavjesnog postupanja vjerovnika i potencijalno nezakonitih ovršnih radnji. Mogući pravni problemi i odgovornosti

            1. Prijenos duga na agenciju za naplatu bez prezentacije izvornih dokumenata Ako agencije za naplatu nisu dokazale izvorni dug (npr. nisu predočile ugovore, prijenos tražbine ili pravovaljane obračune), postoji osnova za osporavanje dugovanja. Zakon o obveznim odnosima i Ovršni zakon zahtijevaju da vjerovnik dokaže pravni osnov duga. Vlasnik može zatražiti uvid u dokumentaciju i osporiti dug ako dokumenti nisu

pravilno preneseni.

            2. Nezakonita ili nesavjesna ovrha nad stanom. Ako je stan založen na temelju duga koji nije dokazan ili je proslijeđen više puta bez jasnog pravnog temelja, vlasnik može tražiti privremenu sudsku zaštitu. Europska sudska praksa (npr. presude Suda EU-a o zaštiti dužnika) zahtijeva pravičan postupak prije nego što osoba izgubi dom.Vlasnik može podnijeti prigovor protiv ovrhe i tražiti sudsko preispitivanje valjanosti prijenosa tražbine.

            3. Nezakonita naplata dodatnih kamata. Ako agencija za naplatu traži više kamata nego što je predviđeno ugovorom, to može biti nezakonito. Prema Zakonu o obveznim odnosima, vjerovnik ne može jednostrano povećati dug.Vlasnik može tražiti reviziju obračuna i osporiti nezakonito povećane kamate.

            4. Gubitak ribarske povlastice i broda – šteta zbog nesavjesnog postupanja Ako su vjerovnici svojim postupanjem vlasniku onemogućili rad i time mu onemogućili vraćanje duga, to može biti zlouporaba prava. Ako se dokaže da su njihovi postupci izravno doveli do gubitka ribarske povlastice, postoji mogućnost tužbe za naknadu štete.

            Što vlasnik može učiniti?

            6 Thursday, 6. February 2025

            1. Osporiti dug i prijenos tražbine Podnijeti zahtjev sudu da vjerovnici dokažu izvorni dug i pravni osnov prijenosa. Tražiti sudsko vještačenje obračuna duga i kamata.

            2. Zatražiti privremenu zaštitu od ovrhe nad stanom Ako postoji sumnja u zakonitost ovrhe, vlasnik može tražiti privremenu mjeru dok se ne riješi spor o dugu. Pozvati se na Europsku konvenciju o ljudskim pravima (zaštita prava na dom).

            3. Pokrenuti postupak protiv vjerovnika i agencija za naplatu Ako su prekršena načela dobre vjere i zakonska pravila o obveznim odnosima, vlasnik može podnijeti tužbu za naknadu štete. Ako postoje nezakonite kamate, može ih osporiti pred sudom ili prijaviti nadležnim tijelima.

            4. Tražiti reviziju odluke o ribarskoj povlastici. Ako je povlastica izgubljena zbog nezakonite ovrhe, vlasnik može tražiti izvanrednu reviziju odluke o oduzimanju.

            Zaključak

Ovo je kompleksan slučaj koji zahtijeva hitnu pravnu reakciju. Vlasnik bi trebao: Osporiti dug i tražiti dokaz o prijenosu tražbine. Zahtijevati privremenu zaštitu od ovrhe nad stanom. Prijaviti nezakonite kamate i zlouporabu vjerovnika. Tražiti naknadu štete zbog gubitka ribarske povlastice. Budući da se radi o potencijalno ozbiljnom narušavanju prava, vlasnik bi trebao 66.

            You said:

            Hvala

            ChatGPT said:

            ChatGPT

            Nema na čemu! Ako trebate dodatne informacije ili pravne smjernice,


Za najnovije vijesti i informacije, posjetite zadar.tv.

Kontaktirajte nas na desk@zadar.tv.

Pratite naše sportske vijesti: Sportske vijesti

Otkrijte kulturne događaje: Kultura

Saznajte više o događanjima: Događanja

Pratite nas na društvenim mrežama: Facebook, Instagram, X, TikTok, Pinterest, Threads

Možda ste propustili