Međunarodni dan materinskog jezika i identitet

Međunarodni dan materinskog jezika obilježava se 21. veljače s ciljem promicanja jezične i kulturne raznolikosti. Važno je njegovati materinski jezik kao ključ identiteta i očuvanja tradicije. Dan je utemeljio UNESCO 1999. godine kao odgovor na smanjenje broja jezika u svijetu. Prema podacima te organizacije, gotovo 40 posto jezika nalazi se u opasnosti od nestanka.

Materinski jezik smatra se temeljem osobne i kolektivne komunikacije. Njegova uporaba povezana je s obrazovanjem, prijenosom znanja i očuvanjem tradicije. UNESCO ističe kako učenje na materinskom jeziku povećava obrazovne ishode u ranim godinama.

Obilježavanje ovog dana svake godine skreće pozornost javnosti na razmjere jezičnog gubitka. Procjenjuje se da svakih nekoliko tjedana nestane jedan jezik. Time se gubi i dio kulturne memorije zajednice koja ga je koristila.

Ključni detalji

U svijetu se danas govori oko 7.000 jezika, ali njihova je distribucija neravnomjerna. Više od polovice svjetskog stanovništva koristi tek dvadesetak jezika. Ostali se prenose unutar malih zajednica.

Prema UNESCO-u, jezik nestaje kada ga prestanu učiti djeca. Razlozi uključuju migracije, globalizaciju i pritisak dominantnih jezika. Obrazovni sustavi često zanemaruju manjinske jezike.

Materinski jezik ključan je za razvoj identiteta u ranom djetinjstvu. Istraživanja pokazuju da djeca koja započnu obrazovanje na vlastitom jeziku lakše usvajaju dodatne jezike. Time se smanjuje rizik od obrazovnog zaostajanja.

Pozadina i kontekst

Povijesno gledano, jezik je bio nositelj običaja, zakona i vjerovanja. Mnoge zajednice nemaju pisanu povijest, već znanje prenose usmeno. Gubitkom jezika nestaju i ti oblici nasljeđa.

U Europi se govori više od 200 autohtonih jezika. Iako postoji zakonska zaštita, praksa se razlikuje među državama. Manjinski jezici često su ograničeni na privatnu uporabu.

U Hrvatskoj su priznati jezici i pisma nacionalnih manjina. Njihova prisutnost u školstvu i medijima varira po regijama. Time se jasno vidi veza između politike i očuvanja jezika.

Reakcije i mišljenja

UNESCO redovito poziva vlade na razvoj višejezičnih obrazovnih politika. Stručnjaci upozoravaju da formalno priznanje nije dovoljno. Ključna je svakodnevna uporaba jezika.

Lingvisti ističu da je svaki jezik jedinstveni sustav razumijevanja svijeta. U njemu su sadržani lokalni pojmovi, priroda i društveni odnosi. Njih je teško prevesti bez gubitka značenja.

Nevladine organizacije često provode programe dokumentiranja jezika. Snimaju se razgovori, pjesme i priče izvornih govornika. Takvi projekti služe kao posljednja linija očuvanja.

Utjecaj za čitatelje

Očuvanje materinskog jezika započinje u obitelji. Svakodnevna komunikacija na vlastitom jeziku jača njegovu uporabu. To je posebno važno u dvojezičnim sredinama.

Škole imaju važnu ulogu u afirmaciji jezične raznolikosti. Uvođenjem izbornih predmeta ili dodatnih programa povećava se vidljivost jezika. Time se smanjuje stigma korištenja manjinskog jezika.

Pojedinci mogu doprinijeti i kroz medije i kulturne aktivnosti. Pisanje, čitanje i javna uporaba jezika povećavaju njegovu relevantnost. Jezik opstaje samo ako se koristi.

Zaključak

Međunarodni dan materinskog jezika podsjetnik je na globalni izazov očuvanja jezične raznolikosti. Broj ugroženih jezika i dalje raste. Time se smanjuje kulturna raznolikost čovječanstva.

Materinski jezik nije samo sredstvo sporazumijevanja. On oblikuje identitet pojedinca i zajednice. Njegov nestanak ostavlja trajne posljedice.

Institucije, obrazovni sustav i građani imaju zajedničku odgovornost. Sustavno korištenje i prijenos jezika ključni su za njegovo očuvanje. Jezik živi onoliko dugo koliko ga ljudi govore.