U svom izlaganju na platformi TED Talks, priznati tehnolog i suosnivač Duolinga, Luis von Ahn, otvorio je raspravu o jednom od najvećih izazova modernog obrazovanja: kako aplikacija za učenje može konkurirati iznimno zaraznim platformama poput Instagrama i TikToka. Njegova vizija nije samo stvoriti alat za učenje jezika, već i preoblikovati pristup obrazovanju globalno, osiguravajući da bude dostupan svima, bez obzira na socioekonomski status. Von Ahn, rodom iz Gvatemale, naglasio je kako je osobno iskustvo s nejednakošću u obrazovanju bilo ključno za njegovu motivaciju da stvori platformu koja će premostiti jaz između bogatih i siromašnih.
Von Ahn je istaknuo da, iako se obrazovanje često percipira kao sredstvo za postizanje jednakosti, u praksi često djeluje suprotno. Bogati si mogu priuštiti kvalitetno obrazovanje, osiguravajući si tako nastavak prosperiteta, dok siromašni ostaju s minimalnim znanjem, što ih drži u začaranom krugu siromaštva. Njegova majka, samohrana, uložila je sve resurse u njegovo obrazovanje, omogućivši mu put do doktorata iz računarstva u SAD-u. To ga je potaknulo da prije desetak godina odluči stvoriti nešto što će svima pružiti jednak pristup obrazovanju. Iako su on i njegov tim razmišljali o matematici ili računarstvu, na kraju su se odlučili za podučavanje stranih jezika, prvenstveno zbog ogromne publike – oko dvije milijarde ljudi u svijetu uči strani jezik, od čega 80% engleski. Znanje engleskog jezika, kako je objasnio, može izravno povećati potencijal zarade, što je rijetkost kod drugih predmeta.
Duolingo: Pristupačnost i preraspodjela bogatstva
Kako bi Duolingo bio istinski dostupan svima, bogatima i siromašnima, platforma koristi freemium model. To znači da korisnici mogu učiti koliko god žele bez plaćanja, ali će im se povremeno prikazivati oglasi. Ako korisnici žele iskustvo bez oglasa, mogu se pretplatiti. Zanimljivo je da većina prihoda Duolinga dolazi od pretplatnika iz bogatijih zemalja poput SAD-a i Kanade, dok korisnici iz siromašnijih zemalja poput Brazila, Vijetnama ili Gvatemale uglavnom ne plaćaju. Von Ahn ovaj model vidi kao mali oblik preraspodjele bogatstva, gdje bogati plaćaju za obrazovanje svih ostalih.
Što se događa u praksi jest da ljudi koji imaju puno novca mogu sebi kupiti zaista dobro obrazovanje i stoga nastaviti imati puno novca. Dok ljudi koji nemaju puno novca jedva nauče čitati i pisati i stoga nikada ne zarađuju puno novca.
Osim financijskog modela, ključna je bila i odluka o korištenju pametnih telefona kao primarnog sredstva za učenje. Izgradnja škola diljem svijeta je preskupa, dok većina svjetske populacije već ima pristup pametnim telefonima, a taj trend samo raste. Međutim, isporuka obrazovanja putem pametnog telefona nosi ogroman izazov: kako konkurirati najzaraznijim aplikacijama koje čovječanstvo poznaje – TikToku, Instagramu i mobilnim igrama. Von Ahn to slikovito opisuje kao pokušaj da ljudi jedu brokulu, dok pored nje stoji najukusniji desert ikada napravljen.
Gamifikacija u službi obrazovanja: Brokula s okusom deserta
Da bi se obrazovanje učinilo privlačnim, Duolingo je primijenio istu psihološku tehniku koju koriste društvene mreže i mobilne igre kako bi korisnike zadržao angažiranima. Von Ahn to naziva pretvaranjem brokule u desert. Jedna od najmoćnijih tehnika je koncept ‘niza’ (streak), broja uzastopnih dana korištenja aplikacije. Taj broj se ističe, a ljudi se svakodnevno vraćaju kako ne bi izgubili svoj niz. U Duolingu, više od tri milijuna aktivnih korisnika dnevno ima niz duži od 365 dana. Notifications, odnosno obavijesti, još su jedan ključni mehanizam. Duolingo koristi sofisticiran AI sustav koji određuje kada i što poslati u obavijesti kako bi maksimizirao povratak korisnika. Zanimljivo je da je najbolji trenutak za slanje obavijesti 24 sata nakon posljednjeg korištenja, jer je vjerojatno da će korisnik biti slobodan u isto vrijeme.
Ono što smo učinili jest da smo koristili iste psihološke tehnike koje aplikacije poput Instagrama, TikToka ili mobilnih igara koriste kako bi ljude zadržale angažiranima, ali u ovom slučaju, koristimo ih kako bismo ljude zadržali angažiranima, ali s obrazovanjem.
Duolingo čak koristi i pasivno-agresivne obavijesti. Nakon sedam dana neaktivnosti, aplikacija šalje poruku: „Hej, ovi podsjetnici izgleda ne rade. Za sada ćemo ih prestati slati.“ Ova taktika, kako je Von Ahn duhovito primijetio, djeluje jer se korisnici osjećaju kao da ih je maskota, zelena sova Duo, napustila, pa se vraćaju. Duo je postao internetski fenomen, generirajući tisuće memova i skečeva, što pokazuje koliko je Duolingo uspio ući u svakodnevni život ljudi i potaknuti ih na učenje.
Budućnost obrazovanja: Vrijeme ekrana kao prilika
Luis von Ahn ne vjeruje da obrazovna aplikacija može biti jednako zarazna kao TikTok, jer ipak mora nešto naučiti korisnike, što je teško u usporedbi s mačkama i slavnim osobama. Međutim, smatra da to nije ni potrebno. Kada nešto učite, dobivate smisao, dok nakon dva sata skrolanja po Instagramu često osjećate da ste samo gubili vrijeme. Stoga je u redu ako je obrazovni proizvod 80-90% angažirajući kao TikTok, jer preostalih 10-20% pruža unutarnja motivacija korisnika. Duolingo je dokazao uspjeh ovog pristupa: u Sjedinjenim Američkim Državama više ljudi uči jezike putem Duolinga nego u svim srednjim školama zajedno.
Moja je nada da kao čovječanstvo možemo učiniti ono što je Duolingo učinio za učenje jezika, ali za sve ostale predmete.
Njegova je nada da će se Duolingov model primijeniti i na druge predmete, poput matematike ili fizike, gdje se učenje odvija kroz ponavljanje. Von Ahn se nada budućnosti u kojoj vrijeme provedeno pred ekranom neće biti loša stvar, već prilika za pružanje visokokvalitetnog obrazovanja svima, bogatima i siromašnima, putem mobilnog telefona. Na kraju svog izlaganja, uz smijeh publike, podsjetio je sve da, molim vas, odrade svoje lekcije jezika danas.
