Povišena razina lipoproteina(a) u krvi sve je češća tema u kardiološkim istraživanjima. Stručnjaci upozoravaju da ovaj nasljedni čimbenik može značajno povećati rizik od ateroskleroze, srčanog i moždanog udara, čak i kod osoba koje vode zdrav način života. Iako trenutno ne postoje odobreni lijekovi namijenjeni isključivo snižavanju lipoproteina(a), u tijeku su brojna klinička istraživanja koja bi mogla promijeniti pristup liječenju.
Što je lipoprotein(a)?
Lipoprotein(a), često označen kao Lp(a), posebna je podskupina masnoća u krvi. Sastoji se od lipidnog i proteinskog dijela te cirkulira krvotokom poput drugih lipoproteina koji prenose kolesterol.
Posljednjih godina sve veći broj istraživanja pokazuje povezanost povišenih vrijednosti lipoproteina(a) s razvojem ateroskleroze, odnosno postupnim sužavanjem i otvrdnjavanjem krvnih žila.
Razlika između kolesterola i lipoproteina(a)
Kolesterol se u krvi prenosi pomoću različitih vrsta lipoproteina. HDL kolesterol općenito se smatra zaštitnim, dok je LDL kolesterol poznat kao jedan od glavnih čimbenika razvoja ateroskleroze.
Lipoprotein(a) predstavlja posebnu vrstu lipoproteina koja može dodatno povećati rizik od kardiovaskularnih bolesti. Za razliku od LDL kolesterola, njegove vrijednosti uglavnom nisu pod značajnim utjecajem prehrane ili životnih navika.
Koje bolesti su povezane s povišenim Lp(a)?
Povišene vrijednosti lipoproteina(a) povezuju se s nizom bolesti krvnih žila i srca, uključujući:
- aterosklerozu
- koronarnu bolest srca
- srčani udar
- moždani udar
- oštećenje funkcije bubrega povezano s bolestima krvnih žila
Stručnjaci ističu da se rizik procjenjuje zajedno s drugim čimbenicima poput dobi, pušenja, šećerne bolesti i vrijednosti LDL kolesterola.
Može li se lipoprotein(a) smanjiti promjenom prehrane?
Za razliku od klasičnog kolesterola, razina lipoproteina(a) uglavnom je genetski određena. Prehrana, tjelesna aktivnost i ostale promjene načina života imaju vrlo ograničen učinak na njegovu koncentraciju u krvi.
Ipak, stručnjaci preporučuju zdrav način života jer on može smanjiti ukupni kardiovaskularni rizik. To uključuje:
- uravnoteženu prehranu
- redovitu tjelesnu aktivnost
- nepušenje
- održavanje zdrave tjelesne težine
- kontrolu krvnog tlaka i šećera u krvi
Je li lipoprotein(a) nasljedan?
Da. Vrijednost lipoproteina(a) uglavnom je određena genetikom i tijekom života ne mijenja se značajno. Zbog toga stručnjaci preporučuju testiranje članova obitelji ako je kod jednog člana utvrđena visoka vrijednost.
Posebno se preporučuje provjera:
- roditelja
- braće i sestara
- djece
Cilj ranog testiranja nije trenutno liječenje, nego pravodobno prepoznavanje povećanog rizika za razvoj ateroskleroze i drugih kardiovaskularnih bolesti.
Kada je vrijednost lipoproteina(a) povišena?
Rizik se smatra povećanim kada vrijednost premaši:
- 105 nanomola po litri (nmol/L)
- 50 miligrama po decilitru (mg/dL)
Vrlo visoke vrijednosti, primjerice 200 ili 250 mg/dL, često upućuju na izraženu obiteljsku sklonost povišenom lipoproteinu(a).
Treba li zabrinuti povišen nalaz?
Kardiolozi naglašavaju da nema razloga za paniku. Lipoprotein(a) trenutačno se smatra „modifikatorom rizika“, što znači da se njegova vrijednost uvijek promatra u kombinaciji s ostalim poznatim čimbenicima rizika.
Na temelju ukupnog zdravstvenog stanja liječnici procjenjuju individualni rizik za razvoj srčanog ili moždanog udara u narednim godinama te određuju odgovarajuće preventivne mjere.
Postoje li lijekovi za snižavanje lipoproteina(a)?
Trenutačno ne postoje registrirani lijekovi koji su posebno namijenjeni snižavanju lipoproteina(a). Međutim, u razvoju su novi terapijski pristupi koji ciljano djeluju na njegovu proizvodnju u jetri.
Dosadašnja istraživanja pokazala su da eksperimentalni lijekovi mogu značajno smanjiti koncentraciju lipoproteina(a) u krvi. Ipak, znanstvenici još trebaju dokazati da takvo smanjenje zaista dovodi do manjeg broja srčanih i moždanih udara.
Rezultati novih istraživanja uskoro
Većina aktualnih kliničkih studija provodi se na pacijentima koji su već preboljeli srčani udar, moždani udar ili imaju koronarnu bolest srca. Očekuje se da će rezultati pokazati može li ciljano snižavanje lipoproteina(a) poboljšati dugoročne zdravstvene ishode.
Zaključak
Lipoprotein(a) sve se više prepoznaje kao važan nasljedni čimbenik rizika za kardiovaskularne bolesti. Budući da na njegove vrijednosti nije moguće značajno utjecati prehranom ili stilom života, rano testiranje osoba s obiteljskom anamnezom povišenih vrijednosti može pomoći u pravodobnom procjenjivanju rizika. Do dolaska novih terapija, stručnjaci preporučuju kontrolu svih ostalih čimbenika rizika kako bi se smanjila vjerojatnost razvoja srčanih i moždanih bolesti.