Književne nagrade „Goran Bujić” i „Donat” – Dani grada Zadra

Poslušajte ovaj članak – dostupan i u audio verziji za lakše informiranje.

Dodjela nagrada u sklopu Dana grada Zadra

Na rođendan pjesnika i novinara Gorana Bujića, u sklopu proslave Dana grada Zadra, u MMD Gradske knjižnice Zadar 28.11.2025. u 18:00, uručit će se književne nagrade „Goran Bujić” – Književnici novinari i nagrade „Donat”. Uz plaketu, medaljon, mlada i afirmirana zadarska slikarica Anamarija Ćurković poklonit će nagrađenim po jednu svoju grafiku. U programu između ostali sudjeluju i učenici glazbene škole „Blagoje Bersa.” Moderatori susreta predsjednik Hrvatskog književnog društva – Zadar, Nikola Šimić Tonin te dramska umjetnica Gabrijela Meštrović Maštruko. Uz kulturnjake, članove HKDZD, predstavnike medija, uglednike iz javnog života grada, manifestaciji će nazočiti Zadarski župan Josip Bilaver te veleposlanici BiH i S. Makedonije.

Projekt nagrade „Goran Bujić” i „Donat”

Hrvatsko književno društvo – Zadar, pokrenulo je projekt dodjele nagrade koja nosi ime Gorana Bujića, novinara, pisca i urednika koji nas je prerano napustio nakon teške bolesti. Uz Dane Hrvatskog književnog društva – Zadar, dodjeljuje se i nagrada Donat za životno djelo i Donat za kulturno djelovanje i suradnju udrugama.

Nagrade se dodjeljuju godišnje, 28. studenog na Goranov rođendan.

Ideja i organizacija

– Potaknut izvornom idejom profesorice i književnice, Žakline Kutija, zajedno s njom i uz nesebičnu pomoć i podršku članstva, grada Zadra, Zadarske županije „Ilirije” d. d., Hrvatskoga književnoga društva – Zadar kojem sam na čelu, odlučili smo pokrenuti književnu nagradu u sjećanje na Gorana Bujića: ‘Goran Bujić – Književna nagrada – Književnici novinari’ i nagrade ‘Donat’ po ideji N. Š. T., za književni i kulturni doprinos uz Dane HKDZD te ‘Nagrade za životno djelo’ ispravljajući nanesenu nepravdu prema nekima od autora koji su nepravedno zaobilaženi, a svojim su radom ostavili neizbrisiv i značajan trag u kulturi, kulturnome životu RH i izvan njenih granica, ističe Nikola Šimić Tonin, predsjednik Hrvatskog književnog društva – Zadar, organizator dodjele nagrada.

Prosudbeno povjerenstvo

Prosudbeno povjerenstvo ove su godine činili: Nikola Šimić Tonin, Žaklina Kutija, dr. sc. Dragan Gligora, akademik Vasil Tocinovski, Davor Jašek, Žarko Milenić, Nikica Simić, Mićo Marić, Miljenko Milko Dujela, Igor Maštruko, Goran Mrnjavac, Velimir Žigo, dr. med Denis Bruketa, Ivana Kutija i Andreja Malta.

Dobitnici nagrada

Književna nagrada „Goran Bujić”

Prof. dr. Hristo Petreski rođen je 04. 02. 1957 u Kruševu (Makedonija). Autor je više od pedeset knjiga i dobitnik značajnih državnih i međunarodnih nagrada i priznanja. Od 2022 – 2024., godine bio je predsjednik Udruženja pisaca Makedonije.

Radi i živi u Skoplju.

Književna nagrada „Goran Bujić” – Književnici novinari RH – Radovanu Sladi-Šiloviću

Životopis Radovana Slade – Šilovića
Otac Radovana Slade -Šilovića, Mirko je zapisao: „Mira je na 18/III u rodilištu u Trogiru rodila sina. Stavit ćemo mu ime Radovan. Pitaju me zašto ne Roko. To nije iz nepoštivanja naspram oca. Naprotiv, on je kao kulturni radnik istraživao odakle je i sve ostalo pobliže o majstoru Radovanu koji je uklesao portal. To mu je bio životni san da dozna o njemu. Nešto je ipak pronašao ali nije konačno. Zato, a i radi toga jer je Radovan vrlo lijepo naše ime, sina ćemo tako krstiti.“ Bilo je to godine 1953.

Nakon osnovnog i srednjeg obrazovanja, Radovan Slade-Šilović, godine 1977. Diplomira na Ekonomskom odsjeku Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Zaposlen i prije samog diplomiranja, vrlo brzo se pozicionirao na poslovima tvrtke koja je imala široki raspon djelatnosti i zastupanja na domaćem i inozemnom tržištu. U razdoblju do 1990. Godine, uz stalnu edukaciju i savladavanje poslovnih procesa, rukovodi dijelom razgranatog tržišnog sistema s preko 300 zaposlenih od ukupno tisuću djelatnika koliko je tvrtka tada imala. Tu je i zaustavljeno Radovanovo napredovanje s obzirom da nije želio ući u ponuđeno mu partijsko članstvo.

Pretvorbom iz društvenog u privatno vlasništvo i podjelom na samostalna poduzeća iza godine 1990.postaje izvršni glavni rukovoditelj, odnosno član pa predsjednik Nadzornog odbora u dva novonastala poduzeća kao odgovorna osoba za zastupanje. Uz uspješno poslovanje u iznimno bremenitim vremenima u tijeku i nakon rata, tvrtke koja posluje i danas, pozornost je podredio socijalnom momentu zaposlenika i zaštiti ugleda tvrtke. To je bilo vrijeme kada su mnogi podlegli pred izazovima pretvorbe, no Slade – Šilović je ostao bez ikakve poslovne mrlje u preko 40 godina rada. Sportaš od rane mladosti u Trogiru, kasnije u Zagrebu, uz studiranje i profesionalni posao često je bio promicatelj i nositelj mnogih događaja u kulturi. Bio je urednik novina, kratko i radijski suradnik, pisao je članke, osvrte, predgovore knjigama poezije, urednik ili član uredništva nekih popularnih izdanja knjiga, pisao je tekstove za razne kulturne ili vjerske manifestacije, uz česte poslovne edukacije. Stalno je na raspolaganju mnogima radi proučavanja i posudbe materijala iz fundusa biblioteke Slade-Šilović, njezina očuvanja, a toga nije bilo malo, niti jednostavno na relaciji između Trogira i Zagreba.Police za knjige

Iako ne spada u književni registar, Radovan Slade-Šilović u sebi nosi registar srca i ljubavi posebno prema poeziji, prema riječi, koja mu je utkana od njegova oca, pjesnika i člana DHK. Neki od njegovih predgovora su sadržajem na iznenađujućoj razini i spadaju u red malih „antologijski“ predgovora. Naoko bi bilo čudno da mu je knjiga „ Kairosov let zaustavljen u Trogiru“ prvo njegovo književno djelo, ali ovakvu erupcija sadržaja mogu protumačiti samo oni koji znaju kakva je strast u autoru kada je u pitanju Trogir, kada se obraća precima, kada brani interese Hrvatske, njenu baštinu i istinu, kada nije ravnodušan prema nepravdama, neovisno o kome ili čemu je riječ. U njegovoj memoriji uvijek će Hrvatska zauzeti posebno mjesto, argumentirano braneći povijesne istine i reagirajući na nametnute krimene za koje kaže kako su idealan teren manipulatorima.

Dugogodišnji je član Matice Hrvatske i Društva Radovan. Izravni je nositelj niza humanitarnih akcija, neovisno o kojem životnom području ugroze se radilo. Žaleći što nije bio sudionik Domovinskog rata, organizira prikupljanje pomoći jednoj od zagrebačkih satnija.

Od 2013-2017. obnaša dužnost zamjenika gradonačelnika u Trogiru. Svoje stečeno iskustvo rukovođenja iz realnog gospodarskog sektora pokušao je bar približno pretočiti u usporeni gradski sustav. Bila mu je čast služiti gradu gdje je rođen, uz utemeljenje nekoliko autentičnih trogirskih manifestacija u kulturi, koje su prepoznate i danas. Oženjen je, otac je tri sina i zasad petero unučadi.

Književna nagrada „Goran Bujić” – književnici novinari – mladi – Antonio Milanović

Antonio Milanović rođen je 14. ožujka 1988. godine u Zadru, gdje je pohađao osnovnu školu i klasičnu gimnaziju. Godine 2011. završio je preddiplomski studij informacijskih znanosti na Sveučilištu u Zadru, dok 2016. godine na spomenutom sveučilištu završava diplomski studij novinarstva i odnosa s javnošću.

Svoju prvu knjigu, autobiografiju naziva Istinom protiv svih, koju mediji predstavljaju kao knjigu koja će potresti Hrvatsku, objavljuje 2019. godine. Od 2021. godine do lipnja 2023. sudjeluje u projektu „Doras – dostupnost zelenih površina za osobe s invaliditetom“ Sveučilišta u Zadru, a 22. prosinca 2022. godine uz još dvoje autora u časopisu Education sciences objavljuje svoj prvi znanstveni članak o stavovima učenika i učitelja o mogućoj integraciji GIS-a u srednjim školama.Police za knjige

Trenutno radi u Gradskoj knjižnici Zadar te piše članke i kolumne za razne portale. Godine 2024 objavljuje iskustveni priručnik za osobe s invaliditetom – SVIJET SE VRTI OKO OSI nastao iz njegovih problemskih kolumni koje je pisao i piše još za šibenski TRIS portal. Aktivno se i svakodnevno bori za prava osoba s invaliditetom te sudjeluje u izmjenama zakona koji ih se tiču. Pisao za mnoge druge portale kao novinar i urednik. Voditelj i urednik emisije „Bijeli štap“, koja se prikazivala na regionalnoj televiziji Diadora TV dvije godine.

Velika mu je želja upisati doktorski studij.

Književna nagrada „Donat” za životno djelo dr. sc. Danka Radić

Danka Radić rođena je 1957. u Trogiru, gimnaziju završila u Splitu, Višu ekonomsku školu u Splitu – Turistički smjer i stekla zvanje ekonomist – turističkog smjera, a na Filozofskom fakultetu u Zadru 1994. diplomu profesora engleskog jezika i književnosti i diplomiranog povjesničara umjetnosti. Godine 2015. na znanstvenom studiju Povijest hrvatskog pomorstva na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zadru obranom disertacije pod naslovom Trogirska heraldika od XIII. do XX. stoljeća u jadranskom kontekstu stekla zvanje doktora humanističke znanosti (povijest). U Muzeju grada Trogira radila od 1976. godine kao tajnica i šefica knjigovodstva, te kustosica od 1995. i viša kustosica od 2006. do veljače 2016. godine. Sudjelovala je u otvorenju Galerije Cate Dujšin Ribar 1978., čija je voditeljica bila od 1995. do 2014. godine, i otvorenju lapidarija 1987. godine.

Od 2016. do 2020. obnašala je dužnost ravnateljice Hrvatskog pomorskog muzeja Split i muzejske savjetnice. Tijekom dugogodišnjeg rada u muzejima sudjelovala je u organizaciji međunarodnih znanstvenih skupova i velikog broja izložbi (organizacija, pisanje predgovora kataloga, likovni i tehnički postav, likovne kritike i osvrti u novinama i časopisima). Predsjednica je Radovana Društva za zaštitu kulturnih dobara Trogira od 1995. godine, a od njegova osnutka 1988. do 1995. obnašala je dužnost tajnice Društva. Godine 1997. pokrenula je tiskanje Radovana časopisa Društva za zaštitu kulturnih dobara Trogira čija je glavna i odgovorna urednica. Predsjednica je i Ogranka Matice hrvatske u Trogiru od 2012., predsjednica Društva prijatelja kulturne baštine u Splitu od 2023., član Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske, Hrvatskog nacionalnog odbora za povijesne znanosti, Hrvatskog muzejskog društva i Književnog kruga Split, te zamjenica predsjednika LAG-a „Kamen i more“, koja brine o infrastrukturnom, ekološko-socijalnom, kulturnom, turističkom, gospodarskom i svakom drugom razvoju u širem području. Od upisa povijesne jezgre grada Trogira 1997. godine u Popis svjetske baštine UNESCO-a bila je angažirana kao tajnica Odbora za zaštitu povijesne jezgre Trogira Trogir u UNESCO-u na poslovima koordinacije s centrom UNESCO-a za svjetsku baštinu u Parizu i Hrvatskim povjerenstvom za UNESCO u Zagrebu.

Sudjelovala je na velikom broju znanstvenih skupova izlaganjem, te objavila veliki broj znanstvenih i stručnih radova. Autorica je 13 knjiga i oko 200 stručnih i znanstvenih radova. Posebno je angažirana na rasvjetljavanju povijesti pomorstva i trogirske heraldike, te u promicanju svijesti o potrebi zaštite čovjekove okoline u njenom biološkom i kulturološkom aspektu. Police za knjige.

Književna nagrada DONAT za književni doprinos Samiru Elezoviću

Samir Elezović rođen je 20. 04. 1971. godine u Bosanskoj Krupi. Pisati je počeo od ranih školskih dana. Osnovnu i srednju školu završio je u rodnom gradu, a nakon rata u BiH studirao je na IPA-i u Bihaću (pedagoški odjel). Zavrsava fakultet teologije, 2008 i stječe zvanje profesora Prije rata napisao je nekoliko djela, zbirku pjesama “Zla djevojka”, koja nažalost nije ugledala svjetlo dana i potpuno je izgorjela.

Tijekom rata (1992.-1995.) Elezović se aktivno uključio u obranu domovine pišući članke u Biltenu za borce, bio je dopisnik časopisa “Ljiljan”, radija 92 Bihać i urednik vjerskog programa. Napisao je monolog “Moj brat”, a autor je i origami bajke za djecu “Tri brata”. Odmah nakon završetka rata, kao volonter i humanist, aktivno je radio na organizaciji i postao potpredsjednik O. O. Crvenog križa, gdje okuplja mladež, organizira kampove prve pomoći i kviz “Svijest o postojanju mina”. Nakon rata napisao je “Zelenkacapicu” za lutkarsko kazalište te bio urednik i voditelj vjerskog programa Radio Bosanske Krupe i urednik kabelske televizije MISS NET Bosanska Krupa. Njegova prva objavljena knjiga je zbirka lirske ljubavne poezije “Divlja ruža”. Vrlo je popularan među djecom i mladima kao učitelj i savjetnik. Zbog svoje ljubavi prema djeci i mladima, osnovao je prvi put u povijesti grada odbojkaški klub nazvan po prekrasnoj rijeci Uni. Veliki je ekolog i ljubitelj prirode. BH je i Hrvatski pisac poezije i proze. Profesor je teologije, psiholog i pedagog sporta. Savezni je odbojkaški sudac,delegat-,kontrolor i trener odbojke. Sportski je novinar, živi i radi u Beču, Austrija.

BIBLIOGRAFIJA

– Bilteni 1992 – 95.

– Monolog “Brate moj”

– Zelenkapica (priča za lutkarsko kazalište)

– Razne kolumne

– Origami bajka “Tri brata” 1996.

– Poema “Majka Duda”2025

– Performans “Hasta” i “Kap”2005.

Djela:

– “Divlja ruža” – knjiga lirske ljubavne poezije 2008.Police za knjige

-” Moja zemlja” – knjiga dječjih pjesama 2011.

– “Vesna” proza u stihu 2021.

– “Baklja ljubavi” aspstraktna ljubavna poezija 2023.

– “Između vremena i prostora” – pripovijetke( kratke priče) 2024

– “,David i Mrav” – priča (basna ) 2025.

Preko 20 zajedničkih knjiga i Zbornika radova: Crna Gora, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Austrija…

U pripremi:

– ” Gola istina” pjesme.

– ” Borac u ringu života” autobiografija.

Članstvo:

– Drustvo krajiških pisaca BiH

– Drustvo pisaca RH – veleposlanstava prijatelja RH

– Udruga ” Riječi sa Une” Bihać

– Hrvatskog književnog društva – Zadar.

– Udruga umjetnika “V. Majer”Zagreb.

– Udruga pjesnika “Ilija Kozić Ladin” Zagreb

– K. U. umjetnika “Rešetari”.

– Udruga Riječ – Ton – Boja Beč.

– Hrvatska Zajednica Umjetnika Wiena

Dobitnik je mnogih međunarodnih i državnih priznanja., a knjiga „Divlja ruža” uvrštena je u Teoriju Hrvatsje povijesti i svj. kukturnu baštinu.

Književna nagrada DONAT za kulturni doprinos – Udruge, Udruzi KONTRA SMJER – Đorđe Pavičić

Životopis Đorđe Pavičić
Od 1989 – Samostalni glazbenik.

Slobodno surandje s različitim bendovima i projektima s nastupima diljem Europe.

2020 – 2023 Glazbenik i tehničar događanja u hotelu Frankenland, Bad Kissingen.

Izvođenje nastupa s živom glazbom, organizacija i planiranje događanja i konferencija na oko 15 internih lokacija.

2014 – 2016 Medijski dizajner i obraditelj slika u Fototeam Timo Erhard, Bad Kissingen.

Obrada slika, dizajn, oglašavanje, administracija.

2001 – 2011 Slobodni rad kao medijski dizajner za audiovizualnu komunikaciju, između ostalog s projektima za powerbrand marketing, Deutsche Post i SOLOX IT.

2007 – 2009 Zamjenik direktora i voditelj ureda u tvrtki Max und Moritz Umzüge, Würzburg.

Dispozicija osoblja, stjecanje, briga i savjetovanje s klijentima, prodaja, obračun i

logistika. Punovremeni stalni posao.

2003 – 2004 Medijski dizajner i razvojnik u Milano-Medien, Frankfurt na Majni.

Privremeni punovremeni posao. Medijski dizajn i razvoj.

2000 – 2003 Cadera Design, Würzburg, s fokusom na dizajn zaslona i sučelja na podizvođačkoj osnovi.