HGK podržava izmjene Zakona o strancima uz određene rezerve

Hrvatska gospodarska komora (HGK) izrazila je načelnu podršku izmjenama i dopunama Zakona o strancima, s posebnim naglaskom na one odredbe koje olakšavaju procedure za izdavanje radnih dozvola stranim radnicima te olakšavaju njihovu integraciju u hrvatsko društvo. U kontekstu rastuće potrebe za radnom snagom, posebno u sektorima poput graditeljstva, turizma i trgovine, HGK ističe važnost osiguravanja zakonskog okvira koji će omogućiti stabilan gospodarski rast kroz dostupnost radne snage.

Među pozitivnim izmjenama koje donosi novi Zakon, HGK izdvaja mogućnost izdavanja radnih dozvola na razdoblje od tri godine, što će radnicima omogućiti sigurnost i stabilnost boravka i rada u Hrvatskoj. Također, uvođenje razdoblja nezaposlenosti od 60 dana ocjenjuje se korisnim jer će radnicima omogućiti lakšu reorganizaciju života i potencijalno dulji ostanak u zemlji. Te izmjene mogle bi značajno smanjiti administrativne troškove te rasteretiti Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP), što će ubrzati proces izdavanja dozvola i olakšati poslodavcima popunjavanje radnih mjesta u kratkom roku.

Unatoč pozitivnim aspektima, HGK ukazuje na nekoliko problematičnih točaka u predloženim izmjenama. Jedna od glavnih kritika odnosi se na uvođenje zadužnice kao obveze prilikom zapošljavanja stranih radnika. Ovaj dodatni administrativni korak, prema mišljenju HGK-a, mogao bi nepotrebno zakomplicirati i produljiti proces dobivanja radne dozvole, a još uvijek nije jasno na koji način i u kojem trenutku poslodavac može biti oslobođen te zadužnice. Takva nejasnoća stvara nesigurnost među poslodavcima i mogla bi usporiti zapošljavanje potrebne radne snage.

Posebnu zabrinutost izaziva i odredba koja propisuje da tvrtke moraju imati domaćeg radnika zaposlenog najmanje godinu dana prije nego mogu zaposliti stranog radnika. Ova mjera stavlja u nepovoljan položaj novoosnovane tvrtke, osobito one koje traže radnike sa specijaliziranim vještinama. To je posebno izazovno za tvrtke u specifičnim djelatnostima, poput restorana sa specifičnom kulinarskom ponudom, koje ne mogu započeti poslovanje bez stručnih radnika.

Osim toga, HGK naglašava kako uvjet da tvrtke moraju zaposliti minimalno 16% domaćih radnika (odnosno 8% u slučaju deficitarnih zanimanja) dodatno komplicira proces zapošljavanja. Ova odredba, prema mišljenju Komore, otežava zapošljavanje putem agencija za privremeno zapošljavanje, budući da i tvrtka i agencija moraju zadovoljiti iste uvjete, što može nepotrebno produžiti proces zapošljavanja.

Iako novi Zakon pokušava riješiti određene probleme, HGK smatra kako je pitanje zapošljavanja stranih radnika daleko šire od samo radnih dozvola. Komora stoga predlaže da se paralelno prilagode i drugi propisi, posebice oni vezani uz izdavanje viza, kako bi se omogućilo brže i efikasnije zapošljavanje stranih radnika i olakšao dolazak nužno potrebne radne snage.

Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije.