HALMED objavio publikaciju Potrošnja lijekova u Hrvatskoj od 2020. do 2024. godine

rafički prikaz potrošnje lijekova u Hrvatskoj od 2020. do 2024. prema podacima HALMED-a.

Ukupna potrošnja lijekova i trendovi rasta

Agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) objavila je publikaciju Potrošnja lijekova u Hrvatskoj za razdoblje od 2020. do 2024. godine. Potrošnja lijekova u Hrvatskoj 2019.–2023.

Key Takeaways

  • Ukupna potrošnja lijekova u Hrvatskoj pokazuje rast s 1,116 milijardi eura u 2020. na 1,761 milijardu eura u 2024. godine, uz prosječnu godišnju stopu rasta od 12,2%.
  • Potrošnja lijekova mjerena u definiranih dnevnim dozama (DDD/TSD) iznosila je 1.638,81 DDD/TSD u 2024. godini, što predstavlja povećanje od 24% u pet godina.
  • Lijekovi za liječenje bolesti srca i krvnih žila čine najveći udio potrošnje prema količini, dok onkološki lijekovi imaju najveći udio financijske potrošnje.
  • Bolnička potrošnja lijekova čini oko polovice ukupne potrošnje, a bezreceptni lijekovi bilježe rast od gotovo 50% u istom razdoblju.
  • HALMED redovito objavljuje godišnje izvještaje o potrošnji lijekova, omogućujući uvid u trendove i promjene potrošnje lijekova u Hrvatskoj.

Publikacija donosi komparativni prikaz potrošnje lijekova tijekom petogodišnjeg razdoblja i temelji se na podacima o prometu lijekova iz svih javnih i bolničkih ljekarni te specijaliziranih prodavaonica za promet na malo lijekovima u Republici Hrvatskoj, odnosno na podacima iz maloprodaje.

rafički prikaz potrošnje lijekova u Hrvatskoj od 2020. do 2024. prema podacima HALMED-a.

Ukupna potrošnja lijekova u 2024. godini iznosila je 1,761 milijardu eura dok je u 2020. godini iznosila 1,116 milijardi eura. U promatranom razdoblju bilježi se kontinuirani rast financijske potrošnje, uz prosječnu godišnju stopu rasta od 12,2 %. S druge strane, potrošnja izražena u definiranim dnevnim dozama na tisuću stanovnika dnevno (DDD/TSD) raste sporije, uz prosječnu godišnju stopu od 5,5 %. Potrošnja lijekova mjerena u DDD/TSD u 2024. godini iznosila je 1.638,81 DDD/TSD, dok je u 2020. godini iznosila 1.321,16 DDD/TSD, što predstavlja povećanje od 24 % u promatranom petogodišnjem razdoblju.

Ovi podaci upućuju na razliku između financijskog i količinskog rasta potrošnje lijekova, odnosno iako u promatranom razdoblju potrošnja lijekova kontinuirano raste, troškovi za lijekove rastu brže od rasta volumena njihove potrošnje.

rafički prikaz potrošnje lijekova u Hrvatskoj od 2020. do 2024. prema podacima HALMED-a.

Struktura potrošnje prema ATK skupinama

Količinska potrošnja u DDD/TSD

Prema potrošnji mjerenoj u DDD/TSD, najzastupljenija je skupina lijekova za liječenje bolesti srca i krvnih žila (ATK skupina C), koja tijekom razdoblja 2020.-2024. čini između 37 % i 39 % ukupne potrošnje lijekova. Slijede lijekovi za probavni sustav te lijekovi za živčani sustav.

Financijska potrošnja prema skupinama

S druge strane, financijski gledano, najveći udio u ukupnoj potrošnji imaju lijekovi iz ATK skupine L (onkološki lijekovi i imunomodulatori), u promatranom razdoblju bilježi se rast njihove potrošnje koji iznosi prosječno 17,4 % godišnje. Među skupinama s najvećom financijskom potrošnjom nalaze se i lijekovi s učinkom na probavni sustav i mijenu tvari (ATK skupina A), lijekovi koji djeluju na živčani sustav (ATK skupina N), lijekovi koji djeluju na kardiovaskularni sustav (ATK skupina C) te lijekovi koji djeluju na krv i krvotvorne organe (ATK skupina B).

rafički prikaz potrošnje lijekova u Hrvatskoj od 2020. do 2024. prema podacima HALMED-a.

Bolnička i izvanbolnička potrošnja lijekova

Publikacija također pokazuje razliku između bolničke i izvanbolničke potrošnje (javne ljekarne i specijalizirane prodavaonice za promet na malo lijekovima). Bolnička potrošnja lijekova mjerena financijski čini oko polovice ukupne potrošnje lijekova, odnosno između 44,7 % i 51,4 %, dok se potrošnja mjerena u DDD/TSD u promatranom razdoblju kretala između 2,67 % i 3,11 % ukupne potrošnje lijekova. Navedeno se može se pripisati činjenici da se izrazito skupi lijekovi dominantno propisuju u bolnicama, a mnogi od njih nemaju dodijeljen DDD te se stoga ne mogu obračunavati po DDD/TSD.

Potrošnja bezreceptnih lijekova (OTC)

U segmentu bezreceptnih lijekova (OTC) bilježi se rast financijske potrošnje s približno 80 milijuna eura u 2020. godini na 119,9 milijuna eura u 2024. godini, što predstavlja rast od gotovo 50 % u petogodišnjem razdoblju. OTC lijekovi u promatranom razdoblju čine između 6 % i 9 % ukupne financijske potrošnje lijekova, pri čemu njihov udio tijekom godina ostaje relativno stabilan.

rafički prikaz potrošnje lijekova u Hrvatskoj od 2020. do 2024. prema podacima HALMED-a.

HALMED publikacije i dostupnost podataka

Pregled potrošnje lijekova u Hrvatskoj za razdoblje od 2020. do 2024. godine dostupan je u PDF formatu na internetskim stranicama HALMED-a u rubrici Publikacije, odnosno ovdje.

HALMED brošuru o potrošnji lijekova objavljuje jednom godišnje, prateći i uspoređujući podatke za posljednjih pet godina. Ova praksa započela je 2014. godine objavom prve publikacije u Republici Hrvatskoj koja je pružila komparativni višegodišnji pregled potrošnje lijekova. Ranije objavljene brošure dostupne su ovdje.

*DDD je međunarodna jedinica mjerenja potrošnje lijekova koja je neovisna o cijeni lijeka, veličini pakiranja i farmaceutskom obliku lijeka te stoga omogućava procjenu trenda u potrošnji lijekova i uspoređivanje među različitim sredinama, državama ili za različita razdoblja itd. DDD je dogovorno definirana pretpostavljena prosječna dnevna doza lijeka za glavnu indikaciju u odrasle osobe, ali ne mora odražavati propisivanu dnevnu dozu lijeka.